Što čeka Kataloniju nakon referenduma? Čelni ljudi ove španjolske regije tvrde da su stekli pravo na neovisnost dok vlasti u Madridu i Ustavni sud poručuju kako je referendum neustavan.
Spominje se i mogućnost aktiviranja članka španjolskog ustava kojima se suspendira pravo na autonomiju i svrgavanje katalonskog predsjednika.
Iz Bruxellesa pak poručuju da ako Katalonija proglasi neovisnost, više neće biti članica Europske unije.
O situaciji u Kataloniji razgovarali smo s Jankom Bekićem, političkim analitičarom s Instituta za razvoj i međunarodne odnose koji između ostalog proučava i pravo naroda na samoodređenje.
Hoće li policija spriječiti sjednicu katalonskog parlamenta?
Ističe kako iz izjave Europskog povjerenika za gospodarske poslove Pierrea Moscovicija nije jasno misli li pritom da bi neovisna Katalonija morala proći kroz pristupni proces ili pak tvrdi da uopće ne bi mogla računati na članstvo u EU.
„Ako je riječ o prvome, onda je to sasvim u skladu s porukama koje su 2014. odašiljane u smjeru Škotske. Međutim, ako se pak poručuje da neovisna Katalonija nema nikakve šanse pridružiti se EU, onda je to skandalozno i govori o velikoj nervozi i strahu briselskih struktura prema instrumentu direktne demokracije koja najbolje izražava volju naroda“, kaže Bekić.
Na pitanje koji bi mogao biti sljedeći potez Madrida, Bekić odgovara kako prvo treba pričekati i vidjeti hoće li španjolska policija silom pokušati spriječiti zasjedanje katalonskog parlamenta u ponedjeljak.
„Primjena sile prema izabranim predstavnicima katalonskog naroda i prema najvažnijoj političkoj instituciji Katalonije značila bi dodatno zaoštravanje ionako napete situacije i, vrlo vjerojatno, definitivan kraj svih pokušaja da se iz ove krize izađe dijalogom, odnosno mirnim putem“, kaže Bekić.
Kriza veća od Brexita?
Ako Katalonija proglasi nezavisnost, Bekić ne isključuje mogućnost građanskog rata u Španjolskoj.
„U skladu s pravilom da je prošlo ponašanje najbolji indikator budućeg ponašanja, bojim se daljnjeg zaoštravanja od strane Madrida, ali onda i moguće reakcije od strane Katalonaca. Ako katalonska policija u nekom trenutku stane u obranu građana (takvih je incidenata manjih razmjera već bilo na dan referenduma), onda možemo govoriti o izbijanju građanskog rata. To više ne bi bila samo kriza unutar Španjolske, nego kriza cijele EU - puno veća od one vezane uz Brexit“, kaže Bekić.
Analitičar ne dvoji kako je referendum u Kataloniji bio nelegalan, ali podsjeća i na Povelju Ujedinjenih naroda koja govori i o pravu naroda na samoodređenje.
„Samoodređenje ne mora nužno voditi ka osamostaljenju i neovisnosti, već može biti ostvareno i kroz jačanje instrumenata samouprave unutar postojećih granica. Za koji će se put na koncu odlučiti Katalonci uvelike ovisi o mjerama koje će narednih dana poduzeti središnja vlast u Madridu. Drugim riječima, što je više državnog nasilja, to je veća spremnost onih nad kojima se vrši nasilje da tu državu napuste“, zaključuje Bekić.