Gotovo tri četvrtine mladih u Hrvatskoj se kod izbora srednje škole vodilo svojim osobnim interesima i željama, nešto manje od polovice razmišljalo je o kvaliteti škole i njenom ugledu, dok ih je 42 posto razmišljalo o mogućnostima zapošljavanja, pokazalo je istraživanje portala EduCentar napravljeno na više od 200 ispitanika.
Nešto više od polovice ispitanika (53 posto) obuhvaćenih istraživanjem upisalo je strukovnu školu, 46 posto ih je upisalo gimnaziju, jedan posto umjetničku školu, dok njih dva posto nije nastavilo školovanje.
Dvije trećine ispitanika (65 posto) tvrdi da nije imalo dilemu prilikom odabira srednje škole, već da su točno znali što žele.
Trećina ispitanika (33 posto) priznaje da su se dvoumili između gimnazije i strukovne škole, dok ih se dva posto ne sjeća jesu li bili u dilemi, pokazalo je istraživanje o tome jesu li mladi imali dileme oko upisa srednje škole i temeljem čega su donijeli odluku.
Gimnazijalci odlučniji kod izbora
Ispitanici koju su upisali gimnaziju bili su odlučniji prilikom odabira srednje škole – njih čak 72 posto točno je znalo što želi, dok je takvih među onima koji su upisali srednju školu 59 posto.
Preko polovice ispitanika (56 posto) savjetovalo se s roditeljima i prijateljima o odabiru srednje škole. Trećine ispitanika nije potražila savjet već je oduvijek znali koju će školu upisati.
Tek 10 posto ispitanika odlučilo se na profesionalnu orijentaciju i/ili razgovor s psihologom.
JOŠ JEDAN HRVATSKI APSURD Školarci tjelesni pohađaju u - hodniku
Prilikom donošenja odluke o nastavku školovanja ispitanici su se najviše vodili osobnim interesima i željama, njih 72 posto, dok je o kvaliteti škole i njenom ugledu prilikom izbora škole razmišljalo 47 posto ispitanika. O mogućnosti zapošljavanja razmišljalo je 42 posto posto ispitanika. Najmanje ih je školu biralo zbog lakog programa ili bodovnog praga potrebnog za upis.
Studentima bitnije da im je fakultet zanimljiv od lakoće zapošljavanja
Prilikom odabira studija, većini ispitanika (77 posto) najbitniji je bio interes za program, a tek zatim lakoća zapošljavanja nakon završetka (53 posto). Kvaliteta studija bila je treći prioritet, i to za 41 posto ispitanika.
Ispitanici su se prilikom izbora najmanje vodili popularnošću studija među vršnjacima (4 posto) i ugledom kod poslodavaca (9 posto) te niskim bodovnim pragom (9 posto).
Bez obzira što su upisali, većina ispitanika (59 posto) smatra kako je bolje završiti fakultet nego strukovnu školu.
Najviše ispitanika (61 posto) razmišljalo je tijekom srednje škole koji će fakultet upisati, dok je prije upisa u srednju o tome razmišljalo čak 20 posto ispitanika. Svega 9 posto ispitanika nikada nije razmišljalo o upisu na fakultet.
Više od polovice ponovno bi upisali isti fakultet
Više od polovice ispitanika smatra da je bolje studirati i ponovili bi svoj izbor.
Kada bi danas upisivali fakultet, 58 posto ispitanika opet bi odabralo isti fakultet jer vole svoju struku i zadovoljni su odabirom.
No, čak 41 posto odlučilo bi se za drugi fakultet zbog boljih mogućnosti na tržištu rada, a 15 posto ih uopće ne bi upisalo fakultet.
Da nisu upisali željeni fakultet, 42 posto ispitanika upisalo bi neki drugi fakultet, 16 posto bi ih pauziralo, deset posto navodi da bi odustali od studiranja i prionuli na traženje posla, dok bi ih se 5 posto odlučilo na upis fakulteta u drugom gradu.
U Educentru navode kako se putem tog portala može pristupiti besplatnoj online aplikaciji koja pruža sve ključne informacije o fakultetima u Hrvatskoj, ali i usporedbu studijskih programa. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook