Hrvatska država napokon zna koliko računa imaju njezini državljani koji štede u zemljama Europske unije. Europska pravila su jasna - porez na štednju mora se platiti u državi u kojoj živiš. Podaci o ušteđevini za prvu godinu članstva odavno se obrađuju. Uskoro dolaze i podaci za 2014.
Prema podacima, iz 19 zemalja najviše računa je otvoreno u Njemačkoj i Italiji. Tamo su građani imali samo u kamatama godišnje 160 milijuna kuna odnosno 3,2 mlrd kuna ušteđevine.
Otkrio ih nesrazmjer imovine i primanja: 'Vjerojatno je riječ i o pranju novca'
14 Hrvata mora dokazati odakle im 1,7 MILIJARDI kuna ušteđevine
Najveći broj njih su popularno nazvani 'gasterbajteri', pomorci, ljudi koji su desetljećima radili i štedili svoj novac. Onih 14 veličanstvenih drži gotovo polovicu ovog novca , a najveći dio novca ušteđen je u nekoliko godina, odnosno nekoliko desetljeća.
Europa, a posebice Njemačka, jako je oprezna želi da se plaćaju porezi, osobito u mjestima u kojima čovjek živi, a onda su i pravila jasna.
Osnovni kriterij je da u državi u kojoj živiš plaćaš porez, u ovom slučaju porez na štednju. Porez na štednju u Hrvatskoj u odnosu na porez u ostalim zemljama je iznimno malen. Iznosi tek 12 % te se isplati platiti porez u Hrvatskoj, a ne onaj u Italiji ili Njemačkoj gdje on iznosi 25%.
Najveći dio građana s ovim računima živi u Hrvatskoj, mi nismo imali porez na štednju te će oni samo taj porez platiti. Isto tako sve ostale države mogu lako provijeriti je li njih netko varao.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook