Matematika, kemija, informatika, fizika, biologija nisu predmeti koje učenici najviše vole. No, voli ih tržište rada. Zato u zagrebačkoj školi Vladimir Prelog razvijaju 15 novih kurikuluma iz tih predmeta za svoje gimnazijalce.
'Najbolji učenici upisuju gimnazije, to je još uvijek trend takav u Hrvatskoj. Zapravo dio njih koji ne uspije u daljnjem obrazovanju na visokoškolskim ustanovama imaju problem - nisu snalažljivi na tržištu rada', rekao je Zlatko Stić, ravnatelj škole Vladimir Prelog.
Dodatnim programom i gimnazijalce žele osposobiti za rad. Ali i usmjeriti što više učenika prema tzv. STEM i ICT zanimanjima za kojima vapi tržište rada.
'Najveći nedostatak je deficitarnost na području elektrotehnike, matematike, strojarstva, računarstva i fizike', rekla je Luci Marin sa Zavoda za zapošljavanje.
Evo koja se zanimanja najviše traže u Njemačkoj
Kako bi se to promijenilo 18 škola podijelilo je više od 25 milijuna kuna dobivenih iz EU fonda za ovakve projekte. Dio tog novca otići će na nabavljanje nove opreme.
'Kemija će imati nove laboratorijske kovčege za analizu tla vode, spojene na iPad preko koje će direktno mjeriti na nekim starim metodama, fizika će imati 3D printer i radit će bioniku, recimo dijelove ruku, dijelove uha', rekla je Marina Čleković, voditeljica projekta.
'Ovaj projekt vezan uz fakultativne predmete u školama ide u istoj liniji, paralelno s kurikularnom reformom', rekao je Staša Skenžić, pomoćnik ministra obrazovanja.
Svaka od 18 škola programe će prilagoditi svojim đacima. Profesori iz zagrebačke škole već su na edukacijama.
'Mi sada idemo u informatičku firmu koja će nas podučiti tim geografsko-informacijskim sustavom, doći ćemo u školu gdje ćemo onda podučiti djecu kako se služiti tim sustavom', rekao je Tomislav Golubić, voditelj tima geoinformatike. Iako je to tek kap u moru onoga što se u hrvatskom školstvu mora napraviti, svakako je korak naprijed.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook