Nakon nimalo laganih, dugogodišnjih pregovora, Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala 28. članica Europske unije. 10 godina poslije, 48 posto ispitanih kaže da imamo više koristi od ulaska u Europsku uniju.
Uspoređujući podatke s onima koje je Dnevnik Nove TV donio prije pet godina, razlika je golema. Naime, 2018. godine za više koristi izjasnilo se tek 28 posto ispitanika.
Da je omjer koristi i štete podjednak, kaže 29 posto ispitanika, a onih koji u članstvu vide više lošega, nego dobroga je 23 posto. Kad se pogleda koja generacija je najzadovoljnija – to su mladi do 29 godina. Njih 67 posto ističe da im je Europska unija donijela korist.
Kad je u pitanju vlastita obitelj i osobno iskustvo, i tu je više entuzijazma nego prije 5 godina. Drugim riječima, više koristi od članstva za svoju užu obitelj vidi 35 posto ispitanih. 5 godina prije bilo ih je 20 posto. Da je prednosti i nedostataka otprilike isto, kaže 42 posto ispitanika.
Štetu na prvo mjesto stavlja njih 19 posto. I 2018. taj je postotak bio sličan – 17 posto pa se da zaključiti kako je broj negativno raspoloženih prema euro članstvu podjednak.
Da je prednosti i nedostataka otprilike isto kaže 42 posto. Štetu na prvo mjesto stavlja 19 posto. I 2018. taj je postotak bio sličan – 17 posto pa se da zaključiti kako je broj negativno raspoloženih prema euro članstvu podjednak.
Fondovi, zapošljavanje diljem Europe, ukidanje granica… Građani vide brojne prednosti članstva. Puno toga nam se promijenilo posebno od prvoga siječnja. U istom danu ušli smo u prostor Šengena i eurozonu, ali oduševljenje nije ni blizu jednako. Naime, Europa bez granica našim se ispitanicima jako sviđa.
Schengen i ukidanje granica za 30 posto su benefit broj 1. Dobro je, smatraju, moći posegnuti i u novčanik europskih fondova. Bolje plaćen posao u zemljama Europske unije - itekako se vidi na demografskim podacima. Mladima je Europa doslovce dnevni boravak - mogu kamo žele i obrazovanje nikad nije bilo dostupnije.
Kuna nam je još u mislima i psiholozi kažu da je to očekivano, ali u novčanicima je euro. I tu još nema euforije. Tek pet posto zajedničku valutu vidi kao veliku prednost. Dosta bitna stavka tu bi mogla biti i inflacija - život s eurom Hrvatima je skuplji.
Nije naravno svima sve bajno, pogotovo kad je iseljavanje u pitanju. 49 posto građana, ili gotovo svaki drugi, u velikoj je mjeri osobno osjetio posljedice iseljavanja u druge zemlje članice, poput najmnogoljudnije Njemačke, ali i ostalih. Porast je to za 4 posto u odnosu na 2018.
Za poljoprivrednike, odnosno otežanu poljoprivrednu proizvodnju, nešto povoljniji rezultati. Danas manje njih, odnosno 21 posto, navodi nedostatke u velikoj mjeri.
Ono što svima ide na živce i izaziva nervozu je more papira, birokracija. Međutim, sudeći po odgovorima, i tu ima pomaka nabolje. Sada 19 posto navodi da je osobno osjetilo nedostatke, za razliku od 30 posto prije 5 godina. Ali nemojmo se zavaravati - puno toga ovisi o nama samima - jer hrvatska administracija i kompliciranje nije nam nepoznato..
Tu je i obveza poštovanja zakona na razini Unije. 10 posto vidi nedostatke, odnosno 6 posto manje nego prije.
Na pitanje jesu li razmišljali o odlasku u neku od članice Europske unije radi posla, 80 posto ispitanika odgovorilo je ne. Sezonski posao eventualno bi otišlo potražiti 7 posto, a treba li otići i naći stalni posao - misao je koja prolazi kroz glavu 13 posto sugrađana.
Čekaju nas, među ostalima, i izbori za zastupnike u Europskom parlamentu - u politici jedan od najpoželjniih poslova. Da su izbori danas - gužve bi na biralištima bilo. Sigurno ili vjerojatno, barem tako kažu, izašlo bi 75 posto građana.
Na današnji dan 2018. slavilo se ne samo 5 godina ulaska u Europsku uniju, već i ulazak Hrvatske u četvrt-finale Svjetskog prvenstva u Rusiji pobjedom protiv Danske! Bilo je veselo i glasno, nije manjkalo optimizma tih dana, što je, je! Neka tako bude i u idućih deset godina.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.