Nakon što je guverner HNB-a Željko Rohatinski već drugi put u 10 dana intervencijom spriječio slabljenje kune u odnosu na euro, pojačavaju se rasprave o tome treba li Hrvatska ciljano devalvirati kunu, odnosno spustiti joj vrijednost.
>> Rohatinski opet spašavao kunu, ovoga puta s 233 milijuna eura
Stručnjaci su uglavnom protiv devalvacije jer tvrde da bi ona šokirala ionako slabo gospodarstvo te povisila rate kredita građanima, poduzećima, ali i državi. Također bi došlo i do rasta cijena. No iz HNB-a poručuju da građani ne moraju brinuti jer će kunu održavati stabilnom.
'Osnovni zadatak HNB-a je održavanje stabilnosti, kako tečaja tako i cijena. Mi imamo dovoljno municije da to i činimo i mislim da je to dovoljni znak da će stabilnost kune biti očuvana', tvrdi viceguverner HNB-a Davor Holjevac.
'Posudili smo rezerve koje nisu naše'
HNB čvrsto drži tečaj, a za to vrijeme traju rasprave treba li ciljano oslabiti kunu prema euru kako bi ojačao izvoz, pa riskirati sa dizanjem cijena ili pak intervencijama čuvati njenu stabilnost. Stručnajci upozoravaju da bi devalavacija bila šok od kojeg bi se već oslabjela ekonomija teško oporavila.
Zbog devalavacije posupjele bi rate kredita građanima, poduzećima i državi jer su svi uglavnom zaduženi u eurima. S druge strane stručnjaci kažu da poticanje izvoza kroz devalvaciju ne bi imalo željenog efekta jer Hrvatska, nažalost nema toliko jak izvozni proizvod. No upozoravaju i da su rezerve s kojima Rohatinski spašava kunu posuđene.
'Mi smo posudili te rezerve koje nisu naše i to je posuđeni novac', uvjeren je ekonom Ljubo Jurčić. Nakon intervencije s tim novcem euro se danas prema tečaju HNB-a kupuje za 7,40 a prodaje za 7,44 lipe.