Zaista brojne mogućnosti otvorile su se Hrvatskoj s ulaskom u EU, a među njima se uvijek ističe pristup tržištu od pola milijarde ljudi, fondovi, slobodno kretanje kapitala, ali i ljudi. Kad smo kod kretanja ljudi, krenimo od turizma.
Ako gledamo od 2012. kada nismo bili članica, pa do kraja 2015. kada već imamo punopravno članstvo, znači gledamo kalendarske godine, turizam je rastao i po broju noćenja, i po broju dolazaka, ali i po prihodima.
Dolasci 22 posto, noćenja 15 posto, a prihodi su veći u cijelom tom razdoblju za 16 posto. Najviše je rastao broj gostiju iz Velike Britanije, Mađarske, Poljske.
Drugi važan sektor koji je puno očekivala je poljoprivreda. Ako uspoređujemo 2012 i 2015. godinu, uvoz poljoprivrednih proizvoda je rastao za 27% te iznosi više od 2 i pol milijarde dolara.
U istom je tom razdoblju rastao i izvoz, i to za 24 posto. Međutim, i izvoz i uvoz su se nešto više orijentirali prema drugim članicama, ali tu ne smijemo zaboraviti i izlazak iz CEFTE, ali i ruske sankcije.
Među sektorima, najgore je prošlo graditeljstvo. Nije došlo do napretka, i to zbog nekoliko razloga, visoka cijena rada, nije bilo velikih investicija financiranih iz EU, a tvrtke nisu dovoljno surađivale kod nekih većih natječaja.
Ovo su sve podaci koje je obradila Hrvatska gospodarska komora.
A kako bi tvrtke ocijenile trogodišnje članstvo? To je zanimalo i HGK pa su napravili istraživanje među 200 tvrtki.
Na pitanje jesu li počeli izvoziti na tržište EU, njih 67 posto reklo je 'ne'. 84 posto ispitanih nije pronašlo novog partnera za suradnju, 80 posto ih nije smanjilo izvoz na treća tržišta, ali je zato njih 90 posto odgovorilo kako je hrvatskim radnicima olakšan pristup na EU tržište rada.
Možemo zaključiti kako se nismo baš pretrgnuli. Primjerice, mi smo tek na 59 posto prosjeka Europske unije po razvijenosti, od nas su nerazvijenije jedino Bugarska i Rumunjska, a po nezaposlenosti smo druga najlošija članica.