Glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun istovremeno je poručio kako banke ne bi trebale rizike nepovoljnih kretanja na financijskim tržištima prebacivati na teret građana, ujedno podsjećajući da su na inozemnim tržištima kamatne stope već snižene.
>> Zagrebačka banka odustala od podizanja kamata na kredite
>> Stambeni krediti poskupljuju do 800 kuna
Ipak kako je riječ samo o odgodi jasno pokazuje kako će kamate ipak rasti, samo je pitanje kad. Analitičari objašnjavaju kako su domaće banke primorane na dizanje kamata, jer je novac koji dolazi iz inozemstva sve skuplji i nedostupniji.
'Banke se zadužuju u inozemstvu kod svojih matičnih kuća i na slobodnom tržištu, dostupnost tih izvora je manja nego prijašnjih godina. Uvjeti su teži i zbog toga su se banke okrenule domaćem tržištu koje je skuplje u izvorima pa onda mora biti skuplje i u kreditima', rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Zagrebačka banka prva je pokušala podići cijene. Iako je možda ta odluka bila preuranjena i pogrešno tempirana u blagdansko vrijeme, navodno sve domaće banke samo čekaju koja će od njih prva pokrenuti poskupljenjem kako bi je sve druge pratile. Jer smatra se kako će sve banke biti prisiljene povećati kamate.
'Nažalost hrvatske banke i hrvatska država ne mogu se okrenuti međunarodnom financijskom tržištu gdje vlada tendencija pada kamatnih stopa, ne mogu dobiti jeftine izvore zbog velike zaduženosti zemlje i zbog visokog kreditnog rizika koji vlada u zemlji', dodaje Damir Novotny.
Iz toga proizlazi kako kamate rastu upravo zbog prezaduženosti i privatne i javne. Europske centralne banke nastoje sniziti kamatne stope i povećati ponudu novca, dok njihove vlade interveniraju. Euro-kamate za građane su zato oko 5 i pol posto a međubankarske oko 3 posto.