Značajniji izlazak hrvatskih privrednih subjekata u inozemstvo trebao bi po Mesićevom mišljenju biti jedan od načina borbe sa gospodarskom krizom i mogućom recesijom. Trenutno po njegovoj ocjeni nema organiziranog ulaska hrvatskih tvrtaka na inozemna tržišta, u čemu bi gospodarski savjetnici pri hrvatskim diplomatskim misijama trebali biti punio aktivniji, kaže Mesić.
Mesić ocjenjuje da je Hrvatska zahvaćena recesijom iz svijeta, no da to ne znači da je do kraja ušla u nju. Koliko će duboko biti izložena recesijskim kretanjima ovisi o mjerama koje će sama poduzeti. Najveći problemi s kojim se trenutno Hrvatska suočava na ekonomskom planu po njegovom mišljenju su usporavanje rasta BDP-a i smanjenje likvidnosti na međunarodnim tržištima kapitala, a realna je i opasnost od nelikvidnosti u Hrvatskoj.
Mesić je kao značajne probleme spomenuo vanjski dug, napominjući da ove godine na naplatu dospijeva 11 milijardi eura, rast nezaposlenosti i smanjenje broja novozaposlenih.
Nepovoljne okolnosti za gospodarstvo su, rekao je, i rast kamatnih stopa i otežan dolazak do kredita. Za sve to po njegovim riječima nema jednostavnog rješenja, već se očekuje program djelovanja, a njega bi u obliku antirecesijskih mjera Vlada trebala predstaviti u iduća dva tjedna.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak smatra da su u tijeku posljednji dani za oblikovanje mjera za svladavanje recesije. Vladi je jasno, kaže Kuštrak, da mora hitno u akciju na osnovi antirecesijskih mjera kojima treba osigurati likvidnost. Predsjednik suorganizatora skupa - Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a Petar Lovrić najavio je pak da će ta udruga u roku 20 dana predložiti mini reformu malog i srednjeg poduzetništva te je otkrio neke prijedloge. To su primjerice zahtjev za donošenjem zakona o poduzećima u kojem bi se afirmirao taj zapostavljeni naziv te oblikovanje centralne agencije koja bi brinula o malom gospodarstvu.
Najveći broj pitanja poduzetnika odnosio se na mogućnost predsjednikova utjecaja na donošenje propisa o plaćanju radova i usluga u određenim rokovima, plaćanja PDV-a nakon realizacije posla, a ne po upućenoj fakturi, a tražila se i njegova pomoć u usmjeravanju poticaja u profitabilne gospodarske grane.