Poduzetnici i analitičari upozoravaju da je to jedan od ključnih problema domaćeg gospodarstva čije bi rješavanje sigurno smanjilo nezaposlenost, povećalo konkurentnost biznisa te bi i državi u konačnici donijelo više novca u proračun. No, sama država to očito nikako da shvati.
Računica je jasna. Iznosi koji hrvatski poduzetnici svakog mjeseca uplaćuju državi kao davanja na plaću radnika prevelik su im trošak. Zato i nisu motivirani zapošljavati veći broj novih ljudi ljude jer im se matematički ne isplati. Vanja Sertić vodi veliki posao u nekoliko zemalja i isplaćuje oko 70 ljudi. Objašnjava da mu su mu visoki porezi u Hrvatskoj uteg za razvijanje biznisa.
'Mislim da se ide s nekim programom smanjivanja da bi to dugoročno polučilo neke određene rezultate puno bolje za hrvatsko gospodarstvo. Prvo za nas poduzetnike što se tiče investicija. Druga stvar država na dugoročnom planu bi generirala neke sredstva. Jer se ne bi događalo da poslodavci svoje zaposlene prijavljuju na minimalne plaća i ne prijavljuju ih onako kako treba', uvjeren je Sertić.
Analitičari potvrđuju poduzetničku priču i upozoravaju da visoki porezi potiču i rad na crno što dodatno skraćuje državne prihode. Hrvatski porezi na dohodak trenutno se plaćaju do 40 posto. Istovremeno u Srbiji do 15 posto a u BiH svega do 10 posto. Zdeslav Šantić tvrdi da bi smanjivanja davanja na plaću znatno povećalo konkurentnost domaćih poduzetnika.
'S obzirom na smanjeni priljev stranih ulaganja i činjenicu da i ostale zemlje u našem najbližem okruženju imaju europsku perspektivu, Hrvatska će morati smanjiti odnosno poboljšati omjer cijene rada i produktivnosti', upozorava Šantić. Također, smanjenje doprinosa povećalo bi mogućnosti povećavanja neto plaća od kojih radnici žive. Država nedavno jest smanjila visinu stopa poreza na dohodak što je blago povećalo neto plaće. No za pravi efekt o kojem govore poduzetnici i analitičari potrebna je jača reforma.