Očekuje se umjeren oporavak gospodarstva koji bi trebao potrajati nekoliko godina. Poduzetnici priželjkuju promjene na svim razinama, a pred Vladom je velik posao. 'Hrvatska je bez obzira na nedaće i gubitak radnih mjesta došla u poziciju u 4 kvartalu će biti pozitivni pokazatelji. Bez ičije pomoći je izdržala financijsku krizu', rekao je ministar financija Šuker na konferenciji 'Dan velikih planova', u organizaciji HUP-a i tjednika Lider.
>> Želimo znati: Tko je kriv za bijeg investitora iz Hrvatske?
Ministru ne nedostaje optimizma. Da Hrvatska ima potencijala vjeruje i prvi čovjek Zagrebačke banke, Franjo Luković. Kaže, realne prognoze za 2011. su: rast BDP-a za do 2 posto, smanjenje kamatnih stopa, niska inflacija, stopa nezaposlenosti oko 10,5 posto, smanjenje proračunskog deficita. Sve to ukoliko Vlada, tvrdi Luković, provede reforme i uštede u javnom sektoru i ako uđemo u EU i poboljšamo investicijsku klimu. U protivnom postoji i crni scenarij.
Crni scenarij
'To znači visoka stopu nezaposlenosti sa mogućim kamatnim stopama, koje će prestati padati čak u najgorem slučaju, početi ponovno rasti kao u 2009. godine', ističe Luković. 'Mi smo zato tu da tog pesimističnog scenarija ne bude dobro da smo ga detektirali. Koliko će bit iduće godine gospodarski rast isključivo ovisi o nama nemojmo prizivat ovog ili krivit onog treba otvorit prostor investitorima pa ne da se sjeti svatko pa blokira iz ovog ili onog razloga nešto', smatra Šuker.
'Moramo biti optimisti'
Blokade su se poduzetnicima popele na vrh glave. Nadaju se da će konačno doći do povoljne investicijske klime. 'Zapravo je potrebno dugoročno planiranje i da svi oni koji nešto obećaju morali bi se s maksimalnom ozbiljnošću toga i pridržavati. Moramo biti optimisti ako je i premijerka najavila kadrovske promjene to znači da će pokušati', ističe predsjednik HUP-a Damir Kuštrak.
'Kao kad idemo u bolnicu svjesni smo da moramo i podnijeti nešto da bi sutra bili zdravi, da bude bolje, Hrvatska je upravo u takvoj fazi', kaže Mladen Vedriš, ekonomski analitičar. Hrvatsko će gospodarstvo biti još zdravije kada se smanji nelikvidnost od 32 milijarde kuna i vanjski dug koji je oko 45 milijardi eura, gotovo 9 posto veći nego lani.