Nakon pada realnog BDP-a u prvom tromjesečju 2011. u drugom je tromjesečju ostvaren porast ukupne gospodarske aktivnosti od oko 0,4 posto u odnosu na početak godine, izvijestila je Hrvatska narodna banka u svom biltenu.
Promatra li se na razini prvog polugodišta, sve su ostale zemlje Srednje i Istočne Europe zabilježile višu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na drugu polovinu 2010., samo je u Hrvatskoj aktivnost ostala približno ista.
>> Rohatinski: Vlada pod hitno mora smanjiti proračunsku rupu
Povećanje aktivnosti u turizmu dovelo je do pozitivnog doprinosa ukupnog izvoza kretanju domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju, dok je za robni izvoz zabilježen opadajući
trend. Na vrlo nepovoljnu dinamiku robnog izvoza upućuje i to što, za razliku od Hrvatske, druge zemlje u regiji ostvaruju zamjetljiv rast izvoza na uglavnom istim izvoznim tržištima.
Zaposlenost se stabilizirala u drugom tromjesečju.
Podaci za srpanj i kolovoz ponovno upozoravaju na pad zaposlenosti i porast nezaposlenosti, no znatno sporije nego na početku godine.
Slaba dinamika domaće potražnje i nepovoljna kretanja na tržištu rada uzroci su zadržavanja inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj na relativno niskim razinama, unatoč i dalje prisutnim inflatornim pritiscima iz vanjskog okružja, poglavito povezanima s prijašnjim poskupljenjem sirovina na svjetskom tržištu.
Javni je dug na kraju srpnja dosegnuo 150,1 milijara kuna ili za 14,1 milijarda kuna više nego na kraju prethodne godine. I nadalje zabrinjava izostanak fiskalne prilagodbe karakterističan za zemlje u regiji, ali i razvijenije europske
zemlje. Hrvatska se pritom među zemljama Srednje i Istočne Europe ističe i po intenzitetu povećanja razine zaduženosti.