Iako je Hrvatska narodna banka pokušala zaustaviti slabljenje kune prodajom 116 milijuna eura komercijalnim bankama, domaća valuta nije obranjena.
To je bila prva intervencija središnje banke na tržištu od kraja lipnja, kada je djelovala u suprotnom smjeru: nastojala je spriječiti jačanje kune, čija je vrijednost u to vrijeme bila ispod 7,20 za jedan euro, a cilj HNB-a je bio da euro zadrži iznad tih 7,20 kuna. Na isti način kao prošli tjedan HNB je pak slabljenje kune branio u veljači 2009., kada je tečaj otišao na 7,44 kuna.
Psihološka granica od najviše 7,4 kune za euro probijena je sredinom prošlog tjedna.
>> Rohatinski opet spašavao kunu
>> Kuna slabi zbog sporog gospodarskog oporavka
Na slabljenje kune utječe zaduženje države u inozemstvu no i posudba skoro četiri milijarde kuna na domaćem tržištu. To je itekako loša vijest za korisnike kredita u eurima jer im je rata povećana za oko 2,5 posto.
U prijašnjem razdoblju euro je potkraj godine češće slabio nego jačao, no ovaj put pogurala ga je velika potražnja za devizama. U proteklih mjesec dana euro se prodavao u rasponu od 7,36 do 7,41, što se u ovo doba godine smatra uobičajenim.