Pandemija izazvana koronavirusom zadala je težak udarac svim zemljama diljem svijeta, a iznimka nije ni Hrvatska. Politikom oslanjanja na turistički sektor, koji je u ovim vremenima pokazao koliko je zapravo krhak, trebat će nam godine kako bismo se oporavili i vratili svoju gospodarsku sliku na vrijeme prije pandemije. Ipak, nije sve tako crno. Jedan je sektor u ovim teškim vremenima itekako došao do izražaja, a riječ je o informacijskim tehnologijama, odnosno IT sektoru.
''U Hrvatskoj se vidi napredak u digitaliziranosti, ali je on spor. Prema Hrvatskom digitalnom indeksu tvrtke Apsolon, u 2020. godini tek 18 % hrvatskih poduzeća ima strategiju digitalne transformacije, u odnosu na 15 % prošle godine, što se u prvom valu koronakrize pokazalo jednim od većih nedostataka za poslovanje. Bez obzira na to, utvrđeno je da raste postotak tvrtki kojima je digitalna transformacija među top tri prioriteta te je broj takvih s lanjskih 33 % ove godine porastao na 41 %'', rekao je Plamenko Barišić, potpredsjednik Udruženja za IT HGK.
Problem u stvaranju uvjeta za bržu digitalnu transformaciju
U usporedbi s ostalim zemljama Europske unije, Hrvatska nije toliko u zaostatku kada je u pitanju integracija digitalnih tehnologija. Problem se javlja u području stvaranja uvjeta za bržu digitalnu transformaciju, posebice u kategoriji financiranja. Tu u priču ulazi Udruženje za IT Hrvatske gospodarske komore koje nastoji transformirati društvo u digitalno.
''Udruženje za IT HGK-a strukovno je udruženje kojemu je cilj promicati interese IT sektora prema javnoj i lokalnoj upravi, kao i biti im partner u osmišljavanju digitalnog društva. Imamo viziju tehnološki visokorazvijenog društva na čelu s propulzivnom IT industrijom čije se usluge koriste širem svijeta i koje su dio svakog sustava i procesa'', rekao nam je Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT HGK.
Udruženje je osnovano u sklopu HGK-a kada su visokotehnološke tvrtke prepoznale Komoru kao organizaciju u sklopu koje mogu ostvariti svoj glavni cilj, a zastupa interese svih 5600 hrvatskih tvrtki registriranih za informatičke djelatnosti.
''Kroz Udruženje za IT HGK-a komuniciramo naše viđenje daljnjeg razvoja digitalizacije RH. Mi možemo dobro prepoznati potencijal primjene tehnologije u poslovanju, a stekli smo i bogato iskustvo radeći na sličnim projektima u drugim zemljama. Ponekad nam se čini da radeći na vanjskim projektima zapravo povećavamo konkurentnost drugih zemalja. Sve naše snage trebamo usmjeriti na pronalazak projekata koji će Hrvatskoj osigurati brz ekonomski oporavak i daljnji rast“, rekla je Amera Zulić Vrabec, potpredsjednica Udruženja za IT HGK-a..
Rješenje problema donosi 4,4 milijarde eura iz EU fondova za digitalne projekte
Rješenje se može pronaći uz pomoć Europske unije, koja je prepoznala važnost digitalizacije i odvojila 20 % ukupnog budžeta upravo za tu svrhu. Kao članica EU-a, i Hrvatska će dobiti svoj dio kolača, pa ćemo tako na raspolaganju imati 4,4 milijarde eura iz EU fondova za digitalne projekte u razdoblju od 2021. do 2027. godine.
''Za Hrvatsku je to fantastična prilika da izgradi učinkovitiju javnu upravu i da učini konkurentnijim svoje gospodarstvo. Područja primjene su razna, a ova pandemija nam je pokazala koliko je bitna digitalizacija javnog sektora – od zdravstvenog sustava i školstva pa sve do uprave. Poduzetnici su bili agilniji i spremniji na nenadane situacije pa su kontinuitet svojih aktivnosti ostvarili korištenjem raznih on-line servisa ili platformi: trgovine su prešle na on-line prodaju, restorani na on-line dostavu, imamo na tržištu i prvo digitalno osiguranje. Mi sad samo trebamo nastaviti s primjenom digitalnih tehnologija u poslovanju“, rekla je Amera Zulić Vrabec.
S3 strategija za gospodarski rast i razvoj
Zbog toga je iznimno bitno da Hrvatska uvrsti IT industriju u S3, odnosno Strategiju pametne specijalizacije. Ona spaja industrijsku i inovacijsku politiku i na njoj bi Hrvatska trebala temeljiti svoj gospodarski rast.
''S3 stavlja fokus na investicije koje se temelje na znanju i inovativnosti unutar onih sektora u kojima imamo najveći potencijal za pametni i održivi rast. Strategija identificira u područja u kojima smo razvili kompetitivnu prednost i imamo potencijal za daljnji razvoj ekonomije i povećanje broja radnih mjesta'', rekla je Amera Zulić Vrabec.
Većina članica Europske unije već je uvrstila digitalizaciju u S3 strategije i na državnoj i na regionalnoj razini jer shvaća koliko je IT industrija strateški važna. Isto bi trebala učiniti i Hrvatska jer je upravo to preduvjet za dobivanje EU sredstava za razvoj inovacija te digitalizaciju gospodarstva i javnog sektora.
''Za provedbu istraživanja i razvoja potrebno je osigurati velika financijska sredstva. Jednim dijelom to su vlastita sredstva uspješnih tvrtki, a drugim dijelom nacionalna financijska sredstva ili iz EU fondova. Bitno je da država na vrijeme kreira važne pravne i političke dokumente, te donese odluke koje će stvoriti pravni okvir za povlačenje financijskih sredstva iz EU-a'', rekao je Tomislav Bronzin, potpredsjednik Udruženja za IT HGK, i dodao: ''Zato, kako bi se ubrzao proces digitalne transformacije gospodarstva, a time i stvaranja novih proizvoda i usluga, od ključne je važnosti da se u novoj Strategiji pametne specijalizacije IT industrija definira kao prioritetna vertikalna djelatnost, a ne samo kao horizontalna, što je do sada bio slučaj.''
Hrvatska ne stoji loše na ljestvici Globalnog inovacijskog indeksa, ali ima mjesta za napredak
Proces istraživanja i razvoja ključna je stavka za razvoj novih proizvoda. Kroz njih nastaju inovacije, prototipovi, a kasnije i inovativni, globalno konkurentni proizvodi. Iako Hrvatska na ljestvici Globalnog inovacijskog indeksa ne stoji loše, mjesta za napredak itekako ima.
''Hrvatska se nalazi na 41. mjestu ljestvice Globalnog inovacijskog indeksa (GII) za 2020. godinu od 131 analizirane zemlje, što je blago poboljšanje u odnosu na prošlu godinu. Niz uspješnih prodora hrvatskih inovativnih digitalnih proizvoda na svjetsko tržište svjedoči velikom potencijalu. Nažalost, kada se pogleda broj patenata prijavljenih u DZIV-u, vidljivo je da taj potencijal nije ni izbliza iskorišten'', smatra Tomislav Bronzin.
Istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) ključni su element gospodarskog uspjeha, a i sama Europska unija postavila ih je kao jedan od prioriteta.
''Europski strukturni investicijski fondovi podržavaju ulaganja u IRI, s posebnim naglaskom na inovacije malih i srednjih poduzeća, te Strategiju pametne specijalizacije. Kada se ostvari taj preduvjet, onda će se puno više IT tvrtki moći prijaviti na IRI kao nositelji projekta“, zaključio je Bronzin.
Kvalitetan nacionalni plan digitalne transformacije gospodarstva uz 80 % sredstava za privatni sektor
Stoga ne trebamo ni govoriti kako je upravo uvrštavanje IT sektora u S3 kao prioritetne vertikalne industije, jedno od glavnih strateških ciljeva Udruženja, a ima ih i još. Oni žele osigurati kvalitetan nacionalni plan digitalne transformacije gospodarstva uz 80 % sredstava za privatni sektor i približiti nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav srednjem i malim poduzetnicima. Žele osigurati digitalni suverenitet i učiniti hrvatsku IT industriju prepoznatljivom na globalnoj razini, ali i uspostaviti bolju reviziju IT projekata u državnoj upravi.
''Svaka organizacija kojoj poslovanje ovisi o informacijskim tehnologijama vodi brigu o tome da se IT implementira i koristi na poslovno zahtjevan i siguran način te redovito provode reviziju IT-a u svojim organizacijama. No za državnu i javnu upravu takva obveza regulirana je Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, prema kojem je organizacija odgovorna za razvoj učinkovitog i djelotvornog sustava unutarnjih kontrola institucije'', rekla je Biljana Cerin, potpredsjednica Udruženja za IT HGK i voditeljica Grupacije za informacijsku sigurnost i dodala: ''Ona bi trebala uspostaviti kontrolu radi osiguranja pravilnog, etičnog, ekonomičnog, učinkovitog i djelotvornog upravljanja prihodima, rashodima, imovinom i obvezama. Nažalost, danas u institucijama koje su obveznici primjene ovog zakona nailazimo na vrlo rijetke ili nepostojeće prakse provođenja revizije IT sustava i kontrola.''
Državna i javna uprava jedan je od najvećih naručitelja projekata iz područja informacijskih tehnologija u Republici Hrvatskoj. No sustav nadzora nad takvim projektima nije na odgovarajući način ni propisan ni razvijen u praksi.
''Postojeći oblici nadzora nad projektima u javnom sektoru, formalizirani putem sustava unutarnjih financijskih kontrola, primarno se usmjeravaju na financijske aspekte projekta. Strože formaliziranje i propisivanje obveznom revizijom ključnih ili značajnih IT projekata u državnoj i javnoj upravi povećalo bi kvalitetu, uspješnost i brzinu realizacije IT projekata, a u konačnici i smanjilo troškove takvih projekata'', rekla je Biljana Cerin.
''IT sektor osnažit će Hrvatsku da ne ovisi samo o suncu i moru…''
Kao grana koja brzo evolvira i potiče društvo na transformaciju, možemo reći kako je upravo ovaj sektor jedan od glavnih pokretača hrvatske ekonomije. Primjena digitalnih tehnologija olakšava našu svakodnevicu i u privatnom i u poslovnom životu. Ulaganjem u inovacije i napredne tehnologije pomoći će hrvatskom oporavku i stvaranju gospodarstva budućnosti.
''Naša vizija društva je napredna društvena zajednica koja zna osnovne prednosti i mane digitalnih tehnologija, stoga se ne boji koristiti tehnologiju tamo gdje je ona korisna. IT sektor će osnažiti Hrvatsku da ne ovisi samo o suncu i moru te istovremeno mudrim korištenjem izvrsnih prirodnih potencijala kojima naša zemlja raspolaže privući ljude iz cijelog svijeta da dođu ovdje učiti, raditi i živjeti. Naša vizija stavlja Hrvatsku na vrh zemalja interesantnih svima onima koji žele učiti, ulagati, stvarati, raditi - živjeti digitalno'', zaključio je Goran Mrvoš.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Hrvatska gospodarska komora po najvišim profesionalnim standardima.