Stari grad Ozalj srce je povijesnog razvoja i razvitka istoimenog grada u Karlovačkoj županiji. Stari je grad smještan na litici iznad rijeke, a danas se ubraja u prvu spomeničku kategoriju. To ne čudi s obzirom na činjenicu da je prostor grada bio poprište zbivanja koja su obilježila hrvatsku povijest.
Stari grad Ozalj prvi se put spominje u dokumentu iz 1244. godine, kao slobodni kraljevski grad. No, arheološki nalazi na području grada svjedoče da je naseljen već u prapovijesno doba. Nastamba otkrivena na klisuri iznad Kupe, s kompletnim glinenim posuđem i oruđem, potječe iz 3000. godine prije Krista i najstarija je u ovom dijelu Hrvatske. Također, pronađeni su razni predmeti iz brončanog doba,razdoblja vladavine Rimskog Carstva te srednjega vijeka.
Nakon što je dugo vremena grad bio u kraljevom vlasništvu, dospio je u ruke plemićima Babonićima, a uskoro i Frankopanima, jednoj od najpoznatijih hrvatskih plemićkih obitelji. Ipak, razdoblje blagostanja za stari grad Ozalj započinje sredinom 16. stoljeća kada mu vlasnikom postaje obitelj Zrinski. Za vrijeme stolovanja bana Petra Zrinskog Ozalj postaje neslužbena hrvatska prijestolnica te središte jednog od najvažnijih kulturnih krugova u zemlji. 'Ozaljski književni krug' temeljio se na jeziku ozaljskog kraja, odnosno na spoju primorske čakavštine, kajkavštine i štokavštine, a glavni su mu predstavnici bili članovi obitelji Zrinski i Frankopana. Upravo je u starome gradu Katarina Zrinski napisala svoj 'Putni tovaruš', a Fran Krsto Frankopan pjesnički zbirku 'Gartlic za čas kratiti'.
Zrinski i Frankopani također su ostavili bogato kulturno nasljeđe koje i danas krasi stari grad Ozalj. Upravo je slavni sigetski junak Nikola Šubić Zrinski izgradio u sklopu staroga grada palaču Zrinskih koja je ukrašena raznim glagoljičkim natpisima i freskama. To je najimpresivnija građevina u gradu koja i danas oduševljava sve posjetitelje.
>> Evo kako je student iz Zagreba uspio proputovati Europu i Ameriku!
Nažalost, nakon pogubljenja bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana zbog urote protiv bečkog apsolutizma, počinje mračno doba za Ozalj kada je više puta opljačkan. Koliko su ove dvije obitelji učinile za grad svjedoči činjenica da je za dan grada određen 30. travnja kao uspomena na tragični događaj pogubljenja iz 1671. godine.
Grad je obnovljen u 18. stoljeću te je preuređen u dvorac s baroknim elementima, za vrijeme novih vlasnika, grofova Perlasa. Ubrzo ga preuzima i obitelj Batthyany koja ga nadograđuje, a nakon njih stiže i njemačka obitelj Thurn und Taxis. U njihovim je rukama dvorac sve do 1928. godine kada ga poklanjaju Družbi braće hrvatskog zmaja, njegovim današnjim vlasnicima.
Družba braća hrvatskog zmaja obnovila je jedan dio dvorca te ga otvorila za posjetitelje. Obnova koja još uvijek traje polako vraća ovom najočuvanijem dvorcu Karlovačke županije stari sjaj te ga pretvara u veoma atraktivnu turističku lokaciju.
Iako će mu zasluženu turističku pažnju donijeti tek potpuna obnova dvorac već sada mami uzdahe posjetitelja. Budući da je tijekom stoljeća više puta nadograđivan arhitektonski je veoma raznolik što mu daje posebnu čar. Posebno oduševljava ulaz u stari grad preko drvenog mosta koji je nekada bio pomičan.
Unutar starog grada nalazi se i muzej koji svojom građom obuhvaća povijest od 6.000 godina. Zavičajni muzej otkriva sve o vlasnicima dvorca, a najviše se bavi zanimljivom poviješću dvije najpoznatije hrvatske plemićke obitelji. Unutar muzeja nalazi se i muzejska trgovina te knjižnica, a na udaljenosti manjoj od 1 kilometra od grada Ozlja smješten je i Etno park, tj. dio muzeja koji je na otvorenom te prikazuje autohtoni život u ozaljskom kraju.
Iako se turizam Ozlja temelji uglavnom na vrijednoj kulturno-povijesnoj baštini, grad krase i brojne druge vrijednosti. Posebno je impresivan pejzaž ozaljskog kraja koji je proslavila i velika hrvatska slikarica Slava Raškaj, rođena u Ozlju. Raznolik krajolik oduševljava posjetitelje koji tragaju za mirnim odmorom u prirodi. Također, okolica je Ozlja pogodna i za aktivan odmor uz lov, ribolov i planinarenje te kupanje na rijekama.
Za vrijeme posjeta Ozlju svakako treba istražiti i drugu najstariju hidroelektranu u Hrvatskoj, iz 1908. godine. Elektrana je smještena u prekrasnoj neorenesansnoj palači te predstavlja važan kulturni spomenik i jedan od najljepših primjera industrijske arhitekture.
Polako otkrivajući sve blagodati koje krije, Ozalj postaje sve zanimljivija turistička destinacija koja spaja povijesno-kulturnu baštinu, tradicijske vrijednosti i životopisnu ljepotu očuvanog krajolika. Više preporuka za vikend potražite na onecroatia.info.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook