Njegova je imovina zamrznuta kao i imovina svih osumnjičenih za kaznena djela za koja se smatra da je oštećena država, u visini od čak milijardu i tristo milijuna kuna.
Pročitajte i ovo
Desetak zvučnih afera aktualnih posljednjih mjeseci teško je više od milijardu kuna. Naplata od osuđenih za ilegalno stjecanje imovine ne ide baš najbolje. Navodno sud koji je osudio Marka Marčinka, kojeg je predsjednik pomilovao, nikada nije tražio povrat 14 ilegalno stečenih milijuna.
Istodobno slušamo priče o krizi i praznom proračunu. Želimo znati može li se i kada očekivati završetak aktualnih postupaka i vraćanje ilegalno stečenog novca koji zapravo pripada hrvatskim građanima.
Donedavno ugledni poduzetnici i dužnosnici pod sumnjom su da su oštetili državu za milijune. Iznos je to dostatan za polovinu mjesečnih mirovina u Hrvatskoj ili pak dvogodišnja planirana ušteda na braniteljskim mirovinama.
'Nitko ne smije zadržati imovinsku korist stečenu kaznenim djelom', kaže Damir Kos, sudac Vrhovnog suda.
Od navedenih slučajeva pravomoćno je osuđen jedino Zagorec. Pravomoćnost presude uvjet je za oduzimanje imovine i naknadu štete.
'Prvo se poziva takvu osobu da plati štetu dragovoljno, ako na to ne pristane sljedi daljnji postupak', objašnjava Kos. Taj je daljnji postupak ovrha, koja je u praksi dugotrajna.
'Putem instituta ovrhe imovina ide na prodaju i po onome što se ostvari namiruju se oštećeni', objašnjava Damir Bošnjaković, državni tajnik ministarstva pravosuđa.
U većini slučajeva imovina je zamrznuta tijekom cijelog postupka. Kuće, jahte, automobili dionice sve to osumnjičenom, ali ni njegovoj obitelji više nije na raspolaganju.
U pripremi novi zakon
'Država se sa zamrznutom imovinom mora ponašati kao dobar gospodarstvenik jer jasno je da je drugačija naplata ako je nešto što je kod nje propadalo ili se dobro o tome skrbilo', objašnjava dalje Kos.
S nekretninama je lako. U zemljišne se knjige stavi blokada. Pokretnine je teže kontrolirati. Zato se priprema se novi zakon da ispravi manjkavost.
'U pripremi je novi zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene počinjenjem kaznenog djela, a trebao bi biti predstavljen javnosti krajem lipnja', kaže Bošnjaković.
Do tada bi se trebao naći odgovor na pitanje - tko i na koji način raspolaže zamrznutom i oduzetom imovinom.
'Obzirom da imamo središnje tijelo za upravljanje imovine bilo bi dobro unutar njega ustrojiti jedno tijelo koje bi se bavilo tom imovinom', smatra Bošnjaković.
Oduzetu imovinu država može prodati kako bi nadoknadila štetu ili zadržati i iskoristiti. Primjer je Split u kojem se ured za probaciju uselio u stan oduzet osuđenom dileru.
