Skeniranje mozga ovog renomiranog budističkog mislioca pokazalo je, naime, da siva masa njegovog mozga, dok meditira, odašilje količinu gama valova kakva 'nikad ranije nije zabilježena u neurološkoj literaturi'. Gama moždani valovi povezuju se s pamćenjem, učenjem, pažnjom i svjesnošću, prenosi agencija AFP.
Pročitajte i ovo
>> Znanstveni savjeti kako postati sretnija osoba
Testovi su također pokazali i da je kod Ricarda ekstremno aktivan lijevi prefrontalni korteks, dio mozga koji povećava sposobnost za sreću i smanjuje negativnost.
'To pokazuje da meditacija nije samo blaženstvo pod mangovim drvetom, već da potpuno mijenja vaš mozak, a time i ono što jeste', ističe Ricard, 66-godišnji budist koji je prije deset godina doktorirao na polju stanične genetike, ali je napustio znanstvenu karijeru, kako bi se posvetio religiji.
Poslije godina provedenih povučeno u samostanu na Himalajima, Richard je pažnju javnosti privukao knjigom 'Redovnik i filozof', koju je napisao kao dijalog sa svojim ocem i koja je postala bestseler.
Sam Richard tvrdi kako svi mogu biti sretni, ako na odgovarajući način treniraju svoj mozak te da se meditacijom osjećaj sreće može povećati i 'nabildati' na sličan način, na koji se redovnim dizanjem tereta pojačava snaga mišića. 'Mehanizam radosti i patnje je ono što budizam zapravo pokušava otkriti. To je znanost uma', kaže Richard.
Neurolog Richard Davidson je još prije četiri godine Richardov mozak ispitivao uz pomoć 256 senzora, u okviru tada početnih istraživanja tzv. neuroplastičnosti (odnosno sposobnosti za promijene) ljudskog mozga, u kojem je sudjelovalo više stotina naprednih meditanata.
U okviru ovih istraživanja ustanovljeno je kako je 12 godina redovnih dugih i kratkih meditacija na pažnju, milost i emocionalnu ravnotežu rezultiralo da Richardov mozak funkcionira fundamentalno drugačije od mozga prosječne osobe. S druge strane, otkriveno je kako samo tri tjedna redovne meditacije od po 20 minuta, što je moguće svakoj prosječnoj osobi koja živi modernim načinom života, pozitivno mijenja ljudski mozak.
U novije vrijeme, Richard je svoje vrijeme podijelio na tri dijela. Jedan provodi u povučenosti i meditaciji u budističkim svetištima, drugi u putovanjima po svijetu s Dalaj Lamom, a treći je posvetio znanstvenim istraživanjima i društvenom angažmanu. U okviru znanstvenih aktivnosti, Richard se 2009., prilikom otvaranja Svjetskog ekonomskog forma u Davosu, obratio i svjetskim ekonomskim i financijskim liderima, pozivajući ih da pohlepu zamijene 'prosvjetljenim altruizmom'.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
