Počeo ovogodišnji let ambrzije

Po evidenciji Odjela za kliničku imunologiju, prošle se godine povećao broj novodijagnosticiranih bolesnika u odnosu prema 2007. godini za 229, što je vrlo mnogo. Broj zrnaca peluda ambrozije još je nizak, kaže Zdenka Šušić iz Odjela za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, no sljedećih dana, posebice u kolovozu, on se znatno povećava. Po njezinim riječima, oko 30 zrnaca peluda u prostornome metru zraka uzrokuje tegobe u alergičara. Najveći broj zrnaca peluda ambrozije koji je dosad izmjeren u Osijeku bio je 985, i to prije dvije godine u kolovozu.

Pročitajte i ovo Turizam u Hrvatskoj Po Uskrsu se sezona poznaje: Uspoređujući ovaj datum s lanjskim, gostiju je nešto manje, ali zbog jedne stvari taj podatak ne treba zabrinjavati Počela sezona U Splitu sve vrvi gostima: "Hoteli i privatni iznajmljivači vrlo su zadovoljni brojkama"

Problem s tim opasnim alergenom korova jest u tome što zrnca peluda ambrozije 'putuju' i 30 do 40 kilometara, te što jedna stabljika biljke proizvede i do osam milijuna zrnaca. Najdjelotvornije je uništavanje ambrozije prije njezina cvjetanja, i to čupanjem stabljika u travnju i svibnju, a ako se korov uništava kad je u cvatu, treba ga spaliti kako se pelud ne bi širila zrakom.

Kazne za nesavjesne

Na velikim poljoprivrednim površinama ambrozija se najdjelotvornije uništava uporabom određenih pesticida. Šušić je istaknula da mnoge europske zemlje najozbiljnije nastoje riješiti problem s tim opasnim korovom, koji proglašavaju epidemijom 21 stoljeća. Upravo u Osječko-baranjskoj županiji ambrozija je iznimno rasprostranjena. Gradska i županijska vlast propisale su da svatko u svojem dvorištu mora uništavati ambroziju, do organiziranog uništavanja na velikim površinama i suradnje s udrugama koje se bore protiv ambrozije.

Propisane su i kazne za nesavjesne građane, tvrtke i poljoprivrednike koji se oglušuju o propise vezane uz borbu protiv ambrozije. Ambrozija je biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a njezino je sjeme u Europu stiglo brodovima koji su prevozili pšenicu u drugoj polovici 19. stoljeća. U Hrvatskoj se pojavila 1940. godine, najrasprostranjenija je između Save i Drave, a širi se i uz morsku obalu. (Hina)