Sunčeve zrake omogućavaju život, potrebne su za stvaranje vitamina D i za zdravlje kostiju, utječu na naše dobro raspoloženje i sve čine ljepšim. No, ne smijemo zaboraviti da ultraljubičasto zračenje može i štetno djelovati na naš organizam, ako mu se prekomjerno izlažemo.
Pročitajte i ovo
>> Solarij zabranjen za maloljetnike
Ljeto je napokon stiglo i u temperaturnom smislu, a s njim i vrući te sparni dani. Mnogi će iskoristiti priliku i poboljšati ten na ljetnom suncu, no prekomjerno izlaganje izrazito je štetno za čovjekovu kožu. O štetnosti prekomjernog izlaganja suncu porazgovarali smo sa dr. Tatjanom Nemeth Blažić iz HZJZ-a.
Npr. ako je koži bez zaštite potrebno 10 minuta za nastanak crvenila, upotrebom proizvoda s faktorom 15 to se vrijeme produljuje za 15 puta, dakle na 2,5 sata. Struktura sunčeve svijetlosti
Sunčev spektar zračenja sastoji se od toplinskih (infracrvenih) zraka, vidljivog svjetla, te ultraljubičastog (UV) zračenja. Na vidljivi dio sunčevog spektra otpada 50 posto, na infracrveni 40 posto, a 10 posto otpada na UV zračenje.
'UV ili ultraljubičasto zračenje je dio spektra sunčeva zračenja koji ne možemo zapaziti našim osjetilima, za razliku od svjetlosnog (vidljivog) i toplinskog (infracrvenog) zračenja koje čovjek može zamijetiti svojim osjetilima (svjetlost – očima, a toplinu – kožom). Na temelju valne duljine zraka, sposobnosti stvaranja eritema (crvenila) i pigmentacije (tamnjenja) kože, UV zračenje se dijeli na tri vrste ultraljubičastog zračenja: UVA, UVB i UVC zračenje. Iako je u ukupnom sunčevom zračenju udio UV zraka mali, problemi koje može izazvati su znatni ako mu se izlažemo prekomjerno i bez zaštite', upozorava dr. Nemeth.
UV zračenje i pigment kože
UV zrake djeluju na pigment kože i omogućuju njezino tamnjenje, ali u koži izazivaju i stvaranje slobodnih radikala, odnosno visokoreaktivnih molekula koje, ako je izlaganje UV zrakama bilo prekomjerno, izazivaju neka oštećenja stanica kože, pojašnjava naša sugovornica. Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati akutna i kronična oštećenja zdravlja, poput opeklina, alergija, oštećenja očiju, te razne degenerativne i maligne bolesti kože.
'Osim oštećenja kože, treba znati da prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati sunčanicu, toplotni udar i toplinske grčeve. Stoga pripazite da unosite dovoljnu količinu tekućine i minerala u organizam kako bi se smanjila mogućnost od dehidracije i podizanja tjelesne temperature', ističe dr. Nemeth.
Pregledavajte kožu od glave do pete. Opazite li bilo kakvu promjenu na koži ili madežu što prije otiđite liječniku. Što je UV indeks?
UV indeks pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja za čovjekovo zdravlje. To je mjera količine UV zračenja koja djeluje na ljudsku kožu, standardizirana od Svjetske zdravstvene organizacije, Svjetske meteorološke organizacije i drugih relevantnih međunarodnih institucija i izražava se brojčano od 0 (niska opasnost) do 10 (vrlo velika opasnost).
Stupanj opasnosti od UV zračenja za sredinu ljeta, za vedar dan je:
- VELIKA opasnost od UV zračenja (UV index veći od 9.0) 12–14 sati
- VISOKA opasnost od UV zračenja (UV index od 7.0 do 8.9) 10–12 sati ujutro i od 14-16 sati poslije podne
- UMJERENA opasnost od UV zračenja (UV index od 4.0 do 6.9) 8-10 sati ujutro i 16-18 sati poslije podne
- MALA opasnost od UV zračenja (UV index manji od 4.0) rano ujutro i kasno poslije podne ne postoji gotovo nikakva opasnost.
Kako prepoznati simptome i posljedice prekomjernog izlaganja suncu?
Simptomi kod opeklina su napeta koža, bol, otekline, mjehurići, a moguća je visoka temperatura, zimica i mučnina. Simptome možemo ublažiti vlažnim oblozima, hladnim kupkama i neutralnim ublažavajućim kremama. 'Radi kumulativnog učinka svaka zadobivena opekotina u djetinjstvu povećava rizik za nastanak karcinom kože u starijoj životnoj dobi', keže dr. Nemeth.
Neki ljudi razviju alergijsku reakciju od izlaganja suncu. Takve reakcije obično nastanu nakon vrlo kratkog sunčanja. Na osunčanim dijelovima tijela se pojavi otok, osip, plikovi, ili crvena mrlja. No, kod nekih osoba alergije i preosjetljivosti kože na sunce mogu nastati uzimanjem lijekova, kozmetičkih preparata ili parfema, naglašava naša stručnjakinja.
Rak kože uzrokuje prekomjerna i dugoročna izloženost suncu te zadobivene opekotine kao posljedice sunčanja. Učestalost raka kože je u bržem porastu s obzirom na učestalost ostalih malignoma kod ljudi. 'Ove godine se očekuje više od milijun novih slučajeva raka kože. U više od 90 posto slučajeva raka kože pojavljuje se na dijelovima tijela koja su izložena suncu: licu, vratu, ušima, podlaktici, bradi, leđima, nogama i rukama', kaže dr. Nemeth.
Zablude oko preplanule kože
Mnogi ljudi misle da preplanulost znači zdrav i dobar izgled, dok dermatolozi smatraju de je taman, preplanuli ten znak oštećenja kože. Naša koža 'pamti' sva oštećenja nastala tijekom života pa je sposobnost njezinog obnavljanja sve manja.
'Ljudi koji rade ili borave dugo na suncu imaju grublji izgled kože koji ih čini starijim. Previše sunčanja izmjenjuje strukturu kože naglašavajući bore. Sunce također može uzrokovati neugledne crvene, žućkaste, sivkaste i smeđe pjege na licu. Degenerativna oštećenja kože nastala nakon sunčanja mogu se razviti u rak kože. Te promjene povezane su sa kumulativnom izloženosti suncu tijekom života od djetinjastva. Samo dermatolog može savjetovati kako postupiti s potencijelnim malignim promjenama na koži lica', ističe dr. Nemeth.
Radi kumulativnog učinka svaka zadobivena opekotina u djetinjstvu povećava rizik za nastanak karcinom kože u starijoj životnoj dobi. Kako se možemo zaštititi od prekomjernog izlaganja suncu?
1. Izbjegavanjem izlaganja suncu kad je ono najjače, odnosno od 10 do 16 sati. Malu djecu do tri godine uopće ne bi trebalo direktno izlagati suncu. Suncu se treba izlagati postupno (prvi dan kratko, drugi dan duže itd.). Ne zaboravite na refleksiju sunčevih zraka od različitih površina kao što su snijeg, voda, pijesak, beton, trava, te na prodiranje UV-zraka kroz oblake, jer i kad je oblačno, morate se zaštititi, upozorava dr. Nemeth.
2. Nošenjem odjeće koja vas štiti, odnosno izborom lagane tkanine što gušćeg tkanja i koja pokriva veće površine tijela (duge rukave i duge nogavice) i od prirodnih je materijala (pamuk i lan).
3. Zaštitom glave kapom ili šeširom širokog oboda.
4. Zaštitom očiju naočalama koje pružaju i UV zaštitu.
5. Korištenjem sredstva za sa zaštitnim faktorom koji se nanose na kožu, ovisno o vašem tipu kože.
'Pregledavajte kožu od glave do pete. Opazite li bilo kakvu promjenu na koži ili madežu (pojava novog madeža ili bilo kakvoj promjeni madeža koji ste imali - nejodnolika obojenost, nepravilan rub, povećanje i sl.), što prije otiđite liječniku', upozorava dr. Nemeth.
Što znače oznake na zaštitinim sredstvima?
Svaki proizvod namijenjen zaštiti od sunca ima oznaku zaštitnog faktora. To su sredstva koja štite od štetnog djelovanja UV zraka na taj način da apsorbiraju, odnosno ne propuštaju dio sunčevih zraka odgovornih za nastanak oštećenja kože. Važno je znati odabrati odgovarajuća zaštitna sredstva. Zaštitna sredstva se odabiru obzirom na dob, tip kože, određene bolesti odnosno stanja i na vodootpornost preparata.
Osim oštećenja kože, treba znati da prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati sunčanicu, toplotni udar i toplinske grčeve. 'Ambalaža zaštitnih sredstava obilježena je sa 'SPF' (Sun Protection Factor), tj. naznačeno je da sadrže zaštitu od UV zračenja. Što je sposobnost apsorpcije veća, veći je i faktor zaštite. Taj zaštitni faktor označava duljinu vremena za koje proizvod štiti kožu od nastanka crvenila, u usporedbi s kožom bez zaštite. Npr. ako je koži bez zaštite potrebno 10 minuta za nastanak crvenila, upotrebom proizvoda s faktorom 15 to se vrijeme produljuje za 15 puta, dakle na 2,5 sata', pojašnjava naša sugovornica.
Preparati sa 'sun block' zaštitom maksimalno sprječavaju prodor sunčevih zraka do kože. Oni sadržavaju mineralne tvari kao titan-dioksid i cink oksid, čije čestice poput zrcala odbijaju zrake sunca, blokirajući djelovanje na kožu.
Stručnjaci preporučuju korištenje proizvoda s najmanjim zaštitnim faktotorom 15. Zaštitni faktori od 30 i više preporučuju se maloj djeci, osobama izuzetno osjetljivim na sunce (vitiligo), bolesnicima s rakom kože i osobama koje su pod rizikom za nastanak raka kože. Zaštitne kreme najbolje je nanijeti 15-30 minuta prije izlaganja suncu i u dovoljnoj količini da se ravnomjerno pokriju svi izloženi dijelovi tijela.
Zašto koža izložena suncu tamni?
'Tamnjenje kože (pigmentacija) nastaje kao posljedica stimulacije melanocita. To su stanice u koži koje pod utjecajem UV zraka stvaraju melanin, pigmentnu bjelančevinu koja uzrokuje tamnjenje kože, ali je i štiti od štetnog utjecaja sunčevih UV zraka. Broj i aktivnost melanocita individualno varira, a postoje i regionalne razlike. Zato neki ljudi nikad ne potamne', kaže na kraju dr. Nemeth.
Stoga, sa suncem i sunčanjem oprezno ljeti. Lov na preplanulu put nije vrijedan ničijeg zdravlja, a opet, ako se pravilno zaštitite i preplanula put će doći, samo na puno sigurniji način.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
