Najbolji način pamćenja: Nakon učenja, odrijemajte 15 minuta

Njemački su znanstvenici svojim eksperimentima dokazali da se mozak tijekom sna puno bolje odupire kvarenju svježih informacija. Njihova studija objavljena u časopisu 'Nature Neuroscience' baca novo svjetlo na iznimno složen proces kojim ljudi pohranjuju i koriste namjerno stečene informacije i podatke ili, ukratko, na učenje.

Pročitajte i ovo Da bolesti ne "pokucaju" na vrata Ne žrtvujte osam sati spavanja ni za što: Nedostatak sna vas može ubiti Umorila ju je potraga za muškarcem iz snova: Ljubavi gladna gospođa zaspala usred emisije

Ranija istraživanja pokazala su da se svježe informacije, privremeno pohranjene u dio mozga nazvan hipokampus, ne 'primaju' odmah. Također je poznato da reaktivacija tih informacija nedugo nakon učenja ima ključnu ulogu u njihovu trajnu zbrinjavanju u neokorteks, moždani 'hard disk'.

>> Za zdravo srce potrebno je 7 sati sna

U budnom stanju, brzo prisjećanje naučenog obično je krhak proces. Kada bi se, primjerice, druga pjesma učila nedugo nakon prve, taj bi postupak vrlo vjerojatno otežao pospremanje prve u duboku memoriju.

Bjorn Rasch sa sveučilišta u Luebecku i njegove kolege pretpostavljali su da se isto događa i u snu i proveli su istraživanje kako bi saznali jesu li u pravu. Dvadeset i četiri dobrovoljca zamoljena su da pokušaju zapamtiti 15 pari karata sa slikama. Nakon 40 minuta, pola ispitanika pošlo je na spavanje, a ostali su dobili novih 15 pari karata s nešto drugačijim uzrokom slika. Nakon drijemeža, i prva skupina je dobila isti drugi zadatak. Nakon toga su članovi obiju skupina morali pokazati što su zapamtili iz originalnog zadatka.

Na iznenađenje znanstvenika, skupina koja je spavala polučila je znatno bolje rezultate, sparivši točno 85 posto karata, nasuprot 60 posto skupine koja je bila budna.

'Reaktivacija sjećanja imala je potpuno drugačiji učinak u budnom i u stanju sna", rekla je jedna od autorica istraživanja Sussanne Diekelmann, također sa sveučilišta u Luebecku. 'Na osnovu CT snimaka, slutimo da je razlog za ovaj iznenađujući rezultat taj što je već u prvim minutama sna počeo prijenos podataka iz hipokampusa u neokorteks', kazala je.  (HIna)