67890
67890
67890
67890
67890

Broj oboljelih od AIDS-a raste u istočnoj Europi

  • , 28.11.2008., 13:51
  • Autor:
  • komentara

Broj oboljelih od AIDS-a, kojih je u svijetu 2007. prema procjenama UN-a bilo 30 milijuna, stabilizirao se u supsaharskoj Africi, ali ne prestaje rasti u istočnoj Europi, što znači da nije vrijeme za zadovoljstvo postignutim, ocijenila je Federacija Crvenog križa.

 
 
 
 
AIDS: Živjeti u sjeni
AIDS: Živjeti u sjeni

'Ako postoji nešto još opasnije od samoga HIV-a, onda je to osjećaj zadovoljsta' postignutim napretkom, upozorila je Međunarodna federacija Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca u priopćenju objavljenom u povodu Svjetskoga dana borbe protiv AIDS-a. 

>> U Hrvatskoj 550 osoba zaraženo HIV-om

'Premda se stopa zaraze stabilizirala u nekim dijelovima supsaharske Afrike, ona trajno raste u drugim dijelovima svijeta gdje mnogi nisu svjesni opasnosti, posebno u istočnoj Europi i nekim dijelovima Azije', upozorio je posebni predstavnik Federacije za AIDS Mukesh Kapila.

Federacija Crvenog križa upozorava i na problem diskriminacije osoba zaraženih HIV-om, koja je u nekim dijelovima svijeta i dalje snažna.

'Diskriminacija osoba pogođenih HIV-om neprihvatljiva je u svakoj zajednici suočenoj s tom bolešću', naglasio je direktor svjetskoga programa Međunarodne federacije o HIV-u u Ženevi Bernard Gardiner.

UNAIDS, UN-ov program za borbu protiv AIDS-a, ove godine iznimno neće objaviti godišnje izvješće u povodu svjetskog dana borbe protiv te bolesti zbog promjene metodologije, a Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila da u sljedećoj godini predviđa velik porast broja umrlih od AIDS-a. Prema podacima SZO-a od te bi bolesti tijekom 2008. moglo umrijeti 2,2 milijuna oboljelih.

Nedostaje više antiretrovirusnih lijekova

Iako se liječenje osoba zaraženih s virusom HIV-a uspješno provodi te daje izvrsne rezultate kod 90 posto pacijenata, trenutno u Hrvatskoj nedostaje više važnih antiretrovirusnih lijekova, istaknuo je voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om prof. Josip Bergovac u povodu Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a koji se obilježava u ponedjeljak 1. prosinca.

U Europi je trenutno registrirano 26 antiretrovirusnih lijekova a u Hrvatskoj 12, no za očekivati je skora registracija tri nova lijeka, čije je uzimanje puno jednostavnije, jer ih pacijenti uzimaju jednom dnevno i izazivaju manje nus pojava, rekao je Bergovac na konferenciji za novinare u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Od 1985. godine do danas u Hrvatskoj bilo registrirano 714 zaraženih, među kojima je od AIDS-a oboljelo 284, dok je umrlo 149 osoba

Zaraženima HIV-om tako bi uskoro mogli biti dostupni lijekovi poput Truvede, koji čini kombinaciju dva lijeka protiv HIV-a, te u svijetu trenutno najpopularnijeg lijeka protiv HIV-a Atriple, koji predstavlja kombinaciju tri lijeka.

Prof. Bergovac ističe da farmaceutska industrija nema interesa za registraciju lijekova kod nas zbog maloga broja oboljelih, ali i zbog toga što čekaju ulazak Hrvatske u EU kada više neće morati prolaziti proceduru registracije.

Liječenje zaraženih HIV-om u nas se provodi od 1998. godine. Tijekom ove godine u Klinici se liječilo 479 osoba, dok je lijekove uzimalo njih 397. Cijena mjesečnog liječenja s postojećim lijekovima iznosi 4.700 kuna. Ove godine po prvi su puta su u skrb uključene 63 osobe zaražene HIV-om, a lijekove je počelo primati njih 53-oje.

Izlječenja od HIV-a nema, ali ohrabruju pomaci u liječenju, pa danas u Hrvatskoj sve više bolesnika živi s HIV-om, ističe Bergovac.

Podaci iz Registra HIV/AIDS-a pokazuju da je od 1985. godine do danas u Hrvatskoj bilo registrirano 714 zaraženih, među kojima je od AIDS-a oboljelo 284, dok je umrlo 149 osoba.

Godišnje se registrira oko 50-ak novozaraženih, većina među homoseksualnom populacijom, pri čemu značajnu ulogu ima 14 novootvorenih centara za dobrovoljno testiranje, odakle se na liječenje upućuje najveći broj pacijenata.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se