Najuobičajenije vrijeme za imati srčani ili moždani udar je 6.30 sati ujutro, piše Daily Mail.
UŽAS U ZAGORJU
Top usmrtio 55-godišnjaka pred stotinama posjetitelja, načelnik potresen: "U ovim trenucima teško je uopće bilo što reći"
Novi prijedlog
Zelenski ponudio primirje Rusiji: Ovo je uvjet
Važnost prevencije
Tiha epidemija 21. stoljeća: Bolest se razvija podmuklo, simptomi u ranoj fazi često su neprimjetni
Znanstvenici misle da su otkrili zašto je to tako. Sve je do našeg tjelesnog, odnosno unutrašnjeg sata. Naime, razina proteina PAI-1 u ljudskoj krvi koji usporava razgradnju ugrušaka na svom je vrhuncu upravo u 6.30 sati.
Tim iz Bostona pozabavio se ovim pitanje, a za potrebe istraživanja proučavali su razinu protiena u tijelima 12 zdravih, odraslih volontera i to tijekom dva tjedna.
Mladoženja mislio da se mladenka šali, a ona je umirala
Sudionicma su dnevne rutine desinkronizirane od tjelesnih satova. To je napravljeno kako vi se utvrdilo utječe li na promjenu razine proteina prirodni tjelesni sat ili aktivnosti.
Znanstvenici, na čelu s doktorom Frankom Scheerom, došli su do rezultata koji sugeriraju da unutarnji sat pridonosi povećanom riziku od kariovaskularne bolesti u jutarnjim satima.
Drama u zraku: Pilot koji je upravljao avionom doživio srčani udar!
Pokazalo se i da je jutarnji vrhunac proteina neovisan o našem ponašanju i utjecaju okoline.
Istraživanje je, naglasili su znanstvenici, provedeno na zdravim osobama, pa bi u budućnosti tvrdnje trebalo provjeriti i na onima koji se bore s pretilošću, dijabetesom i kadriovaskularnim bolestima.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook