Činjenice o majanskom kalendaru

Majanski kalendar, koji ima 18 mjeseci po 20 dana plus petodnevno razdoblje na kraju godine nazvano Wayeb, počeo je 3114. godine prije Krista i predviđa početak novog doba 21. prosinca 2012.

Pročitajte i ovo na udaru nekoliko država Amerika se priprema za razorni uragan: "Na rubu smo onoga što bi mogao biti povijesni događaj" Genaro Garcia Luna Ministar vodio dvostruki život: Trebao se boriti protiv kartela, uzeo milijune od trgovine drogom

Taj datum označava kraj kalendarskog ciklusa dugog 5.200 godina, a svečanosti u povodu njegove promjene počele su prinošenjem darova Ixchel, majanskoj božici majčinstva i ljubavi, u spilji blizu sela Noc-Aca pokraj Meride, glavnoga grada istočne meksičke države Yucatana.

Svečanosti bi trebale kulminirati 21. prosinca, a obilježit će se osim u Meksiku u državama u kojima se majanska kultura uspjela očuvati: Gvatemali, Belizeu, Salvadoru i Hondurasu.

Stručnjaci za kulturu Maja odbacuju razna predviđanja katastrofičara koji u završetku jednog vremenskog ciklusa vide kraj svijeta i ističu da Maje nisu nikada predvidjele kraj svijeta 21. prosinca 2012. godine.

>>Azteci najavili novi smak svijeta

Datum urezan u dio divovskog obrađenog kamena, "Spomenik 6", koji je očuvan na arheološkom nalazištu El Tortugueru na jugu Meksika, nije nikada bio predstavljen kao kataklizma, kao uništenje svijeta, napominju stručnjaci. Taj datum predstavlja povratak boga Bolon Yoctea koji 'ponovno pokreće kotač vremena'.

'Majanski kalendar nije se sastajao samo od brojanja sekundi, minuta i sati već predstavlja model koji pokazuje razvoj zvijezda i nebeskih tijela i način na koji oni imaju ciklični utjecaj na ljudski život', objašnjava antropolog Alvaro Pop.

Po njegovim riječima, majansko poznavanje astronomije omogućilo im je da otkriju utjecaj nebeskih tijela na plime i oseke, rođenja i posebno na biljke.

>>Australska premijerka: 'Maje su imale pravo, dolazi smak svijeta!'

Ali majanska je civilizacija svijetu ostavila i druga bogatstva. Stručnjaci ističu da su Maje dale veliki doprinos arhitekturi, matematici, topografiji, tekstilnoj umjetnosti i kuhinji, a neki od tih utjecaja vidljivi su i danas.

Kada je u pitanju kulinarstvo, Maje su bili prvi narod koji je kultivirao kukuruz prije 3000 godina, a danas je kukuruz baza za većinu jela te regije.

Maje su među prvima uzgajale kakao, a došli su i na ideju da žvaču 'chicle', sok endemskog drva Meksika i Srednje Amerike, što je ustvari preteča današnje žvakaće gume.

Maje i njihovi potomci, posebice u Gvatemali, poznati su i po višebojnim tkaninama koje predstavljaju izraz 'ljepšeg života'.

>>VIDEO 'Želimo istinu! Što znate o nadolazećim događajima?'

Utjecaj majanske civilizacije osjeća se također i u jeziku. Maje su tijekom svoje povijesti i u različitim regijama, govorile 36 jezika, s vrlo razvijenom gramatičkom strukturom. Popol Vuh, sveta knjiga Maja, najvažniji je svjedok te povijesti. To mitološko djelo govori o podrijetlu svijeta, o duhovnosti i poznavanju astronomije.

Prema mišljenju kostarikanske antropologinje Ane Cecilie Arias, majanski građevinari, autori impozantnih piramida, također su imali veliko znanje iz područja arhitekture. Veliki broj potomaka Maja poslije je to znanje iskoristio za izgradnju crkava u toj regiji.

Ostaci majanske kulture poput Chichen Itze u Meksiku, Tikala u Guatemali i Copana u Hondurasu privlače svake godine veliki broj turista koji se dive veličini izgubljene civilizacije. Ali često se zaboravlja da je najvažnije nasljedstvo koje su Maje ostavili upravo njihovi potomci. Više milijuna potomaka Maja danas živi u Srednjoj Americi, najveći broj u Gvatemali i Meksiku. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook