Istraživači ispituju promjene koje će se događati tijekom nekoliko desetaka milijuna godina. Geolog Zheng-Xiang Li, nakon velikog potresa, putovao je u Nepal kako bi pomoću novih seizmoloških instrumenata proučavao sudare indijskih i euroazijskih tekzonskih ploča.
Što je Amazija?
Pročitajte i ovo
Ideja da Zemlja formira novi superkontinent, nazvan Amazija nije nova. Ali seizmološki uređaji i tehnike koje su sada dostupne stručnjacima, omogućavaju da se promjene proučavaju na detaljniji način.
Iako se znanstvenici u pravilu slažu da se odvija proces formiranja superkontinenta, predmet debate je gdje će se on točno formirati.
Koliko je mito morao uzeti onaj koji je njoj dao vozačku?
'Budi me netko, otvaram oči i ostanem zaprepaštena - 'gazda' mi je ušao ne samo u stan, nego u sobu'
VIDEO Neočekivani prizor iz Černobila postao je hit na internetu
Dok su pojedini znanstvenici smatrali da bi se novi kontinent smjestio oko Afrike, prema studiji provedenoj na Sveučilištu Yale, točka sastajanja bit će Sjeverni pol.
'Broj mrtvih u potresu mogao bi narasti na 10.000'
Sjeverna i Južna Amerika 'stisnut' će se zajedno, a Karipsko more i Arktički ocean će nestati. Azija će se spojiti s Amerikom, zaključeno je u najnovijoj studiji. Ove će promjene biti vidljive tek za 50 milijuna do 200 milijuna godina.
Unatoč tome što je već spojena s Euroazijom, Indijska ploča nastavlja se kretati prema Sjeveru, po nekoliko centimetara godišnje, što uzrokuje tektonske aktivnosti.
Međutim, i drugi se kontinenti kreću jedan prema drugome. Svake godine nestaje nekoliko centimetara Tihog oceana, a to će na kraju rezultirati spajanjem Amerike i Euroazije, dok se Australija također prema Aziji kreće 7,8 centimetara godišnje i također će se spojiti s Amazijom.
'Za to će trebati najmanje deseci milijuni godina, možda čak i stotine milijuna, prije nego se novi superkontinent potpuno formira', rekao je Li.
Znanstvenici proces mogu usporediti s prethodnim superkontinentom Pangeom, koji je formiran prije oko milijardu i 300 milijuna godina. Razbio se na sedam kontinenata i rezultirao rođenjem Atlantskog oceana oko 100 milijuna godina kasnije.
Istraživači vjeruju kako je Pangea treći od četiri superkontinenata u Zemljinoj povijesti. Zemljina površina formirana je od sedam velikih i nekoliko manjih tektonskih ploča koje se kreću brzinom koja varira od nekoliko milimetara do dva centimetara godišnje, brzinom kojom rastu ljudski nokti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
