Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Tema dana

Čini li društvo dovoljno da bi se spriječilo nasilje?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Svaka treća žena u EU žrtva je nekoga od oblika nasilja.

OSTAVITE SVOJE KOMENTARE NA FACEBOOKU I TWITTERU, A NAJZANIMLJIVIJE ĆEMO PROČITATI U VIJESTIMA NOVE TV U 17 SATI!

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna PATRIJARHAT I FEMICID Nasilje nad ženama: ''Hrvatsko društvo i dalje pokušava naći opravdanje za nasilnike, a svu krivnju svaliti na žrtvu'' Slika nije dostupna Ove je godine ubijeno 16 žena ''Moramo se miješati, na bilo koji način pomoći. Moramo otvoriti oči žrtvi''

Nasilje nad ženama danas je raširena pojava u društvu, a primjera nasilja ima na svakom koraku, nema pravila koji je profil nasilnika. Prema riječima Ivane Sučić, voditeljica Sigurne kuće u Vukovaru, među nasilnicima ima neobrazovanih osoba koje su vrlo često i loše situirane, ali i onih obrazovanih i financijski stabilnih.

'Zlostavljanja ima u svim društvima, u svim slojevima. Ono se događa svima. Žrtve obiteljskog nasilja su i naše susjede, prijateljice, majke, kćeri…', rekla je Sučić dodajući kako je potrebno širiti svijest o nasilju kao lošem obrascu u društvu kao i da svi zajedno treba da budemo aktivniji u suzbijanju nasilja.

U deset godina ubijeno je 300 žena od strane supruga, partnera ili nekog člana obitelji, istaknula je Sučić napominjući kako se nasilje lako prepoznaje, posebno ono fizičko, kao i da uz fizičko razlikujemo psihičko, seksualno, verbalno i ekonomsko nasilje. Ukazala je kako žene vrlo često odustaju od prijava doživljenoga nasilja radi ''lošeg sustava',' ali i jer ostaju bez podrške obitelji i okolice.

Hrvatska: U zadnjih deset godina nasilni partneri ubili 300 žena

'Imamo niz čudnih primjera. Tako je jedna osoba kažnjena s 250 kuna kazne jer je šakom u glavu udarila suprugu pred kućom što je vidjelo i više svjedoka. Zamijetili smo i problem kada je riječ o ženama strankinjama koje su se udale za hrvatske državljane i žive u Hrvatskoj.

Kod slučajeva obiteljskog nasilja one su nepovoljnom položaju kao strankinje s privremenim boravkom. Nemaju pravo prijave na HZZ-e kao ni na dječji doplatak. Najčešće se ne uspijevaju zaposliti pa ostaju bez djece. Mnoga prava su im uskraćena. Ako se odluče za povratak u svoju matičnu državu moraju tražiti pristanak bivšeg supruga da povedu i djecu ili bi u suprotnom bili optuženi međunarodnu otmicu djeteta', rekla je Sučić. (Agencija VLM)

Čini li društvo dovoljno da bi se spriječilo nasilje?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene