Velikim dijelom zahvaljujući NASA-inom svemirskom brodu Kepler, identificirano je više od 1400 planeta. Prije nekoliko dana NASA je krenula s pokušajima premošćivanja jaza između života na Zemlji i mogućnošću života na drugim planetama.
NASA je tako u suradnji s američkom Nacionalnom knjižnicom okupila znanstvenike, povjesničare, filozofe i teologe iz cijelog svijeta na dvodnevni simpozij nazvan 'Pripremanje za otkriće'.
Njihov cilj je istražiti kako se pripremamo za neizbježno otkriće izvanzemaljskog života, bilo da se radi o jednostavnim organizmima mikroba ili inteligentnim bićima.
'Razmatramo sve scenarije oko pronalaženja života. Ako pronađete mikrobe, to je jedna stvar. Ako pronađete inteligentni oblik života, to je druga stvar. A ukoliko oni komuniciraju, to je nešto posve drugačije', rekao je astronom, organizator ovog simpozija i bivši šef NASA-e, Steven J. Dick.
'Ideja je da se ne čeka neko otkriće izvanzemaljskog života, već da se potrudimo pripremiti javnost za posljedice koje bi mogle uslijediti nakon tog otkrića', izjavio je Dick za Huffington Post.
'U roku 20 godina pronaći ćemo život izvan Zemlje'
'Mislim kako su razlozi zbog kojih NASA podupire ovaj projekt sva nedavna otkrića egzoplaneta te općenito napredak astrobiologije. Ljudi smatraju kako je sazreo trenutak da napokon nešto pronađemo - i to najprije mikrobe, a zatim možda i inteligenciju. Upravo tako razmišljaju i znanstvenici', tvrdi Dick.
Među mnogim govornicima na prošlotjednoj astrološkom simpoziju, jedan je ozbiljno podigao međunarodne 'obrve'.
'Vjerujem da postoji izvanzemaljski život, ali nemam dokaze za to. Bio bih jako uzbuđen kad bih pronašao dokaze, i to bi svakako učinilo moju vjersku praksu dubljom', izjavio je brat Guy Consolmagno, jezuitski svećenik, astronom i vatikanski planetarni znanstvenik za Huffington Post.
Consolmagno je javno izrazio svoje uvjerenje kako svaki entitet, bez obzira koliko ima ticala, ima i dušu te tvrdi kako bi bio presretan kad bi mogao krstiti svakog ET-ja koji od njega to zatraži.
'Mora postojati sloboda za bavljenje znanošću. Biti dobar znanstvenik znači da priznajemo kako nikad nećemo saznati cijelu istinu - uvijek postoji još stvari za učiti', uvjeren je Consolmagno koji dodaje kako javnost ne bi trebala paničariti u slučaju kad/ili bude objavljena vijest da je pronađen izvanzemaljski oblik života.
'To bi samo bilo još jedno trodnevno čudo, a nakon toga svi bi se opet vratili na okupaciju reality showovima i politikom. To je način na koji funkcioniraju ljudska bića. Mislim da su ljudi zapravo kao i ja - očekuju da je nešto oko nas. I naša reakcija će biti: 'Wow, hvala nebesima. Bilo je i vrijeme', zaključuje Consolmagno.
Zemlja više nije središte svemira - to je trenutno mišljenje većine znanstvenika. Pogotovo sad kad uvjerljivo znamo da ima puno više planeta od onih u našem sunačevom sustavu.
'Broj nastanjivih svjetova u našoj galaksiji sigurno iznosi desetke milijardi, s tim da ovom brojkom nisu obuhvaćene mjesečeve planete. A broj galaksija koje možemo vidjeti iznosi oko 100 milijardi', tvrdiSeth Shostak, viši astronom kalifornijskog Instituta SETI.
Na ovom simpoziju Shostak je iznio neke zapanjujuće brojke o tome koliko postoji zvijezda u dijelu svemira kojeg možemo vidjeti.
'To je velika brojka koja se kreće oko 10 tisuća milijardi. A znamo da su većina tih zvijezda zapravo planete - 70 do 80 posto. Na svakoj petoj od njih moguća je situacija slična onoj na Zemlji. A to je mnogo naseljivih planeta. Broj planeta sličnih Zemlji samo u našoj galaksiji mogao bi biti veći od 50 milijardi', tvrdi Shostac.
Ovo su zaista veliki brojevi za razmišljanje.
Konferencijom je obuhvaćena i rasprava o nadolazećoj misiji dugoočekivanog nasljednika teleskopa Hubble: James Webb Space Telescope. Velik poput teniskog terena, ovaj opservatorij za dubinsko israživanje svemira planira s radom početi 2018. godine. Nalazit će se u orbiti iznad Mjeseca. Webb teleskop će se fokusirati na nova planetarna otkrića te će prikupljati podatke iz atmosfere tih planeta koji bi mogli upućivati na ono što bi se moglo nazvati izvanzemaljskim životom.
Astrobiolog Dick komentirao je, na upit HuffPosta, česte prijave viđanja NLO-a diljem svijeta.
'Pokušavam biti otvoren prema tome. Devedeset i nešto posto takvih viđenja može se objasniti prirodnim pojavama, ali ostaje pitanje što učiniti s preostalih 3 ili 4 posto', rekao je Dick. 'Moje mišljenje je da se ta viđenja trebaju detaljno istražiti. Po definiciji, ona su nešto nama nepoznato. Mogu biti neki fizički, psihološki i socijalni fenomen o kojem ništa ne znamo. No mislim kako se prenagljuje sa zaključcima da se radi o izvanzemaljcima. Ne vidim dokaze za tako nešto. No vidio sam dokaze za neke druge neobjašnjive pojave kojima bismo se trebali više baviti, a Vlada SAD-a to ne čini', zaključuje Dick.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
