454028
454028
454028
454028
454028

Je li ovo početak kraja Islamske države ili ćemo uskoro imati novi ISIS?

  • , 21.10.2016., 11:23
  • Autor:
  • komentara

Otkako je započela bitka za Mosul koalicija predvođena iračkim snagama i uz potporu SAD-a, napreduje prema cilju oslobođenja tog grada. No, te operacije neće biti bez svojih posljedica, a o kakvim je sve posljedicama riječ, razgovarali smo s politologom Vedranom Obućinom iz Društva za mediteranske studije, Sveučilišta u Rijeci.

 
 
 
 
Bitka za Mosul, Vedran Obućina (Foto: AFP/Facebook)
Bitka za Mosul, Vedran Obućina (Foto: AFP/Facebook)

Bitka za oslobođenje Mosula potrajat će, izgleda, neko vrijeme, iako je koalicija predvođena iračkim snagama već zabilježila niz uspjeha i ostvarila sve zadane ciljeve protiv džihadista takozvane Islamske države. Je li to bilo očekivano, s obzirom na to da je riječ o predgrađima Mosula i područjima gdje koncentracija džihadista možda i nije bila očekivano velika, pitali smo našeg stručnjaka, politologa Vedrana Obućinu.

"Pripreme za operaciju u Mosulu su bile dugotrajne, više od pola godine se znalo da će iračka vojska uz potporu protuterorističke koalicije napasti Mosul. Kao odrađen ispit, oslobođena je Faludža, grad koji je također bio uporište terorista i koji je trajno u oporbi prema Bagdadu. Stoga je napredovanje, koliko rezultat vojnih priprema i koalicijske spremnosti, toliko i odraz stanja Islamske države, koje se polako, ali sigurno približavaju unutarnjem rasulu", kaže Obućina.

Ono što je možda i najbitnije, što se same vojne operacije tiče, jest što bi se sad dalje moglo događati u Mosulu, pogotovo ako se džihadisti ukopaju na svoje pozicije u gradu i ako to učine među mnoštvom civila. Sve to neodoljivo podsjeća da mogući novi Alep (Sirija), no Obućina podsjeća da je Irak već imao uspješnu probu za Mosul - oslobođenje Faludže.

"Vojna nam taktika govori da su bitke najgore u gradovima, a najgore je ako grad postane ruševina u kojoj se vodi sasvim drugačiji rat. Tad se vodi bitka za svaku kuću i oni koji su utaboreni u ruševinama imaju prednost. Građanima treba dopustili odlazak, kako je bilo u Faludži, a već se sada spominje da šijitske milicije ne bi smijele ući u Mosul, zbog straha od osvete za zločine koje su njihovi sunitski zemljaci činili generacijama nad većinskim šijitskim stanovništvom. Stoga je strah od humanitarne krize svakako opravdan, ali je iračka vlada, za razliku od sirijske, bliža zapadnoj koaliciji te bi pomoć ovdje mogla stizati lakše", ističe Obućina.

S obzirom na to da zapadni mediji nagađaju da je oko milijun i pol civila u Mosulu i okolici, sad kad je počela bitka za oslobođenje, mnogi će vjerojatno potražiti utočište daleko od fronte. No, Obućina smatra da do novog izbjegličkog vala prema Europi neće doći te nudi i obrazloženje za to.

"Mislim da novi val izbjeglica neće krenuti prema Europi, osim ako to neće ići na ruku Turskoj i nekim drugim državama. Migracije su po definiciji nesustavne i nemaju strogu zakonitost. Sva kretanja prema Europi su do sada bila sustavna i trajna. To znači da se mogu sustavno i zaustaviti. Pritom govorim o masovnom kretanju ljudi koje smo iskusili i u Hrvatskoj, a ne stalno kretanje pojedinaca", kaže naš stručnjak.

Na kraju ostaje pitanje što bi pad Mosula zapravo i značio za takozvanu Islamsku državu, koja od početka 2016. godine u kontinuitetu gubi velike dijelove "svojeg" teritorija u Iraku i Siriji. Znači li to kraj zloglasnog "kalifata", Obućina smatra kompleksnijim pitanjem od onog hoće li stvar biti riješena jednom kad se džihadiste porazi na bojnom polju.

"U Mosulu je sve počelo i valjalo bi tamo sve završiti. Poraziti vojne odrede Islamske države je lakši posao. Ono što je po Irak važno, jest integrirati arapske sunite u državu, te stvoriti neki oblik uređenja koji bi odražavao šijitski, sunitski, kurdski, kršćanski, turkmenski i jazidski identitet zemlje. Da li je to autonomija ili federacija, vidjet ćemo. Problem su mnogobrojne milicije i paravojne formacije koje zadržavaju oružje u svojim provincijama, bore se međusobno za obnovu zemlje u lukrativnim građevinskim poslovima te, u slučaju krajnjeg nezadovoljstva, mogu opet "prodati" priču Kuvajćanima, Emiratima i Saudijcima da brane čisti islam od heretika. U tom slučaju, za godinu dvije imati ćemo novi Isil", ističe na kraju Obućina.

U međuvremenu, SAD optužuje Islamsku državu da se služi civilima u Mosulu kao ljudskim štitom, a koalicija čiji je SAD i dio, nastavlja napredovati prema tom gradu. BBC prenosi da se vjeruje kako se u samom gradu nalazi oko 700.000 ljudi, zajedno s oko 5000 džihadista.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se