456211
456211
456211
456211
456211

300.000 vojnika u stanju visoke pripravnosti zbog rastućih napetosti s Rusijom

  • , 07.11.2016., 16:15
  • Autor:
  • komentara

Trenutno se traži način kako mobilizirati te postrojbe u roku od dva tjedna, umjesto šest mjeseci koliko bi inače trajalo.

 
 
 
 
Vojnici iz zemalja članica NATO-a (Foto: AFP)
Vojnici iz zemalja članica NATO-a (Foto: AFP)

Oko 300.000 vojnika zemalja članica NATO saveza stavljeno je u stanje visoke pripravnosti zbog rastućih napetosti između Rusije i baltičkih država. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je kako na ovaj način žele ubrzati vrijeme reakcije ne bi li mogli što prije odgovoriti na eventualnu borbenu situaciju, no nije želio precizirati o kojem broju vojnika je riječ.

Prošlog je mjeseca najavljeno kako će NATO poslati 4000 vojnika na rusku granicu s baltičkim državama, što mu je bio dotad najveći vojni potez od Hladnog rata. "Vidimo kako je Rusija aktivna na mnogo različitih načina", kazao je Stoltenberg tada za The Times.

"Od 2000. godine utrostručila je izdvajanja za obranu, uvježbava svoje snage, koristi ih za vojne akcije na susjede i razvija svoje vojne kapacitete. NATO stoga mora reagirati, posebno nakon evidentnog korištenja propagande protiv članica našeg saveza", istaknuo je glavni tajnik.

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a (Foto: AFP)

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a (Foto: AFP)

Britanski predstavnik u NATO-u sir Adam Thomson kazao je pak da NATO sada povećava pripravnost za oko 300.000 vojnika te dodao da se traži način kako mobilizirati te postrojbe u roku od dva tjedna, umjesto šest mjeseci koliko bi inače trajalo.

Istaknuo je kako NATO na ovaj način odgovara na sve veći broj špijunskih, hibridnih i cyber napada Rusije i drugih država koje nisu članice NATO saveza. Namjera je ovime smiriti bivše sovjetske države poput Litve, Latvije i Estonije, danas članice NATO-a, koje strahuju da bi Moskva mogla na njima iskušati ukrajinski scenarij - vojnu intervenciju u cilju "zaštite ruske manjine".

Američki vojni analitičari vjeruju kako bi ruske snage mogle pregaziti sadašnje NATO-ove postrojbe na Baltiku u samo nekoliko sati, prenosi Independent. Mnogi se "obični" Rusi pak boje da bi jačanje ruskog vojnog angažmana moglo prouzrokovati treći svjetski rat.

Vladimir Putin na vojnom mimohodu (Foto: AFP)

Vladimir Putin na vojnom mimohodu (Foto: AFP)

Napetosti se reflektiraju i na balkansku regiju: prošlog je tjedna objavljeno kako ruska vojska planira provesti vojne vježbe u Srbiji, koje bi uključivale i padobrance, a NATO pak u Crnoj Gori ima vježbu za hitne slučajeve.

Nadalje, više od 70 posto Poljaka smatra da bi njihova vojska trebala podržati Litvu, Latviju i Estoniju kad bi jedna od tih zemalja bila napadnuta, pokazuju rezultati ankete koju je danas objavio privatni institut Ibris.

Ta velika solidarnost porasla je, kako se čini, zbog politike Rusije koja je pripojila Krim i separatističkog sukoba u Ukrajini. Međutim, samo 30 posto odraslih Poljaka namjerava se uključiti u oružane, paravojne ili sanitarne snage u slučaju napada na Poljsku, pokazala je telefonska anketa, provedena u rujnu među 1100 osoba, prenosi Hina.

Poljska i tri baltičke zemlje pripadaju NATO-u i napad na jednu od njih automatski se mora smatrati napadom na cijeli savez.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se