Vojnici iz zemalja članica NATO-a (Foto: AFP)
Vojnici iz zemalja članica NATO-a (Foto: AFP)

Trenutno se traži način kako mobilizirati te postrojbe u roku od dva tjedna, umjesto šest mjeseci koliko bi inače trajalo.


Oko 300.000 vojnika zemalja članica NATO saveza stavljeno je u stanje visoke pripravnosti zbog rastućih napetosti između Rusije i baltičkih država. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je kako na ovaj način žele ubrzati vrijeme reakcije ne bi li mogli što prije odgovoriti na eventualnu borbenu situaciju, no nije želio precizirati o kojem broju vojnika je riječ.

Prošlog je mjeseca najavljeno kako će NATO poslati 4000 vojnika na rusku granicu s baltičkim državama, što mu je bio dotad najveći vojni potez od Hladnog rata. "Vidimo kako je Rusija aktivna na mnogo različitih načina", kazao je Stoltenberg tada za The Times.

"Od 2000. godine utrostručila je izdvajanja za obranu, uvježbava svoje snage, koristi ih za vojne akcije na susjede i razvija svoje vojne kapacitete. NATO stoga mora reagirati, posebno nakon evidentnog korištenja propagande protiv članica našeg saveza", istaknuo je glavni tajnik.

Jens Stoltenberg (Foto: AFP)
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a (Foto: AFP)

Britanski predstavnik u NATO-u sir Adam Thomson kazao je pak da NATO sada povećava pripravnost za oko 300.000 vojnika te dodao da se traži način kako mobilizirati te postrojbe u roku od dva tjedna, umjesto šest mjeseci koliko bi inače trajalo.

Istaknuo je kako NATO na ovaj način odgovara na sve veći broj špijunskih, hibridnih i cyber napada Rusije i drugih država koje nisu članice NATO saveza. Namjera je ovime smiriti bivše sovjetske države poput Litve, Latvije i Estonije, danas članice NATO-a, koje strahuju da bi Moskva mogla na njima iskušati ukrajinski scenarij - vojnu intervenciju u cilju "zaštite ruske manjine".

Američki vojni analitičari vjeruju kako bi ruske snage mogle pregaziti sadašnje NATO-ove postrojbe na Baltiku u samo nekoliko sati, prenosi Independent. Mnogi se "obični" Rusi pak boje da bi jačanje ruskog vojnog angažmana moglo prouzrokovati treći svjetski rat.

Vladimir Putin na vojnom mimohodu (Foto: AFP)
Vladimir Putin na vojnom mimohodu (Foto: AFP)

Napetosti se reflektiraju i na balkansku regiju: prošlog je tjedna objavljeno kako ruska vojska planira provesti vojne vježbe u Srbiji, koje bi uključivale i padobrance, a NATO pak u Crnoj Gori ima vježbu za hitne slučajeve.

Nadalje, više od 70 posto Poljaka smatra da bi njihova vojska trebala podržati Litvu, Latviju i Estoniju kad bi jedna od tih zemalja bila napadnuta, pokazuju rezultati ankete koju je danas objavio privatni institut Ibris.

Ta velika solidarnost porasla je, kako se čini, zbog politike Rusije koja je pripojila Krim i separatističkog sukoba u Ukrajini. Međutim, samo 30 posto odraslih Poljaka namjerava se uključiti u oružane, paravojne ili sanitarne snage u slučaju napada na Poljsku, pokazala je telefonska anketa, provedena u rujnu među 1100 osoba, prenosi Hina.

Poljska i tri baltičke zemlje pripadaju NATO-u i napad na jednu od njih automatski se mora smatrati napadom na cijeli savez.