U Namibiji pronađena nepregledna količina 'plavog zlata'

Krajem 2006. godine naišli su na prve tragove vodonosnika na dubini od 300 metara pod zemljom. 'Nismo ni sanjali da će biti tako ogroman', istaknuo je za Le Monde Quinger, inače čelnik njemačkog Saveznog zavoda za geoznanost i projekte prirodnih resursa.

Pročitajte i ovo Problem ni blizu rješenja Žuta voda mjesecima teče iz slavina, gradonačelnik priča o Pinokiju, a Karlovčani strahuju: "Svi ćemo se potrovati" Oglasi na društvenim mrežama Obećana im je avantura u Europi, a onda su shvatile da su prevarene: Rade u tvornicama smrti, a opasne kemikalije prže im kožu

>> Našli dovoljno vode za 400 godina

Nakon otprilike 20 iskopanih rupa i elektromagnetske analize fotografija, Quinger je konačno mogao objaviti svoje otkriće krajem srpnja: Ohangwena i Oshana, suhe sjeverne regije Namibije, imaju podzemlje puno vode. 'Radi se o najmanje pet milijardi kubičnih metara vode, no moglo bi biti i do tri puta više', smatra Quinger. 'To nije divovsko podzemno jezero, već sloj stijene koji je bogat vodom', pojasnio je Quinger.

Iz planine u Angoli koja se nalazi 350 kilometara daleko na drugoj strani granice, kišnica je polako tekla kroz stoljeća i uvukla se u pijesak i mikropukotine u stijeni. Kako ju je zaustavio nepropusni sloj, voda je tijekom vremena napunila svaki mali kutak podzemnog prostora, stvarajući spremnik.

Otkriće tih znanstvenika moglo bi promijeniti život 40 posto stanovnika Namibije, odnosno njih 800.000, koji žive u ovim vrlo siromašnim regijama. Vađenje deset tisuća godina stare čiste vode zamijenilo bi dosadašnji dovod nekvalitetne vode starim kanalom i ograničilo daljnje širenje zaraza i bolesti.

Alan MacDonald, voditelj studije, istaknuo je kako je želja bila pokazati vlastima i humanitarnim organizacijama, da je ovo rješenje za 300 milijuna Afrikanaca koji još uvijek nemaju nikakav pristup pitkoj vodi. Namibijski vodonosnik mogao bi zadovoljiti trenutne potrebe populacije četiri afričke zemlje, no bilo bi tehnički teško izvući više od 30 posto vode van. Isto tako, razina ispumpavanja ovisila bi o brzini obnove rezervi, jer treba osigurati održivi razvoj', istaknuo je Quinger.

Čak i ako je ovo plavo zlato nejednako raspoređeno diljem kontinenta (Libija, Alžir, Egipat i Sudan su najbolje obdareni), većina Afrikanaca mogla bi imati pristup manjim izvorima vode zahvaljujući ručnim crpkama.

Otprilike 40 vodonosnika pronađeno je u tlu ispod granica afričkih država, a isti bi mogli postati nova strateška žarišta zaliha pitke vode na tom kontinentu, pa i u svijetu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook