Skup, koji počinje u srijedu i traje do subote, okupit će više od 2500 sudionika, uključujući 40 šefova država ili vlada, kao i vodeće menadžere najvećih svjetskih korporacija.
Pročitajte i ovo
Pad cijena nafte, sukob između Rusije i Ukrajine i prijetnja nove krize u eurozoni dominirat će razgovorima, kao i borba protiv terorizma.
Prošlotjedni teroristički napad u Parizu na satirički list Charlie Hebdo i masovna komemoracija pokazali su da se svijet nalazi na raskrižju između podijeljenosti i solidarnosti, rekao je Klaus Schwab, osnivač Svjetskog gospodarskog foruma, prenosi dpa.
"Želimo pokazati da možemo ići u smjeru suradnje, a ne u smjeru dezintegracije", rekao je Schwab u sjedištu WEF-a u Colognyju, nedaleko od Ženeve.
S velikom pozornošću pratit će se izlaganja egipatskog predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija, jordanskog kralja Abdullaha II. i iračkog premijera Haidera al-Abadija, kao i američkog državnog tajnika Johna Kerryja i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea. Njemačku vladu predstavlja će kancelarka Angela Merkel i velik broj ministara.
Direktorica MMF-a Christine Lagarde i mnogi predstavnici središnjih banaka razgovarat će o gospodarskoj situaciji u svijetu, monetarnoj politici u SAD-u i eurozoni i usporavanju gospodarskog rasta u Kini i drugim gospodarstvima u nastajanju.
Kina u Davos šalje visoko izaslanstvo predvođeno premijerom Li Keqiangom, koji će govor održati u srijedu.
Rusko izaslanstvo predvodit će s druge strane prvi potpredsjednik vlade Igor Šuvalov.
Dok je prošle godine među mnogim sudionicima skupa vladao optimizam, ovogodišnji se, kako je upozorila Lagarde, odvija u sjeni postkriznih rizika za globalno gospodarstvo.
"Previše zemalja još je opterećeno nasljeđem financijske krize, uključujući visoke dugove i nezaposlenost", kazala je prošli tjedan u Washingtonu.
Tvrtke i kućanstva boje se trošiti novac jer ne znaju što mogu očekivati od budućnosti, dodala je.
Šefici MMF-a prijetili smrću putem Facebooka
"Svijet u 2015. suočen je s pravom dilemom: jačanjem protekcionizma i nacionalizma u vrijeme kada tehnološki napredak ruši granice i jačanjem transparentnosti na svim razinama", kazala je Katherine Garrett-Cox iz tvrtke Alliance Trust Investments za britanski poslovni list City A.M.
Sudionici skupa često su znali pogriješiti u svojim predviđanjima budućnosti. Prošle godine, primjerice, nitko nije očekivao rusku aneksiju Krima, pojavu Islamske države i upola niže cijene nafte, a vjerojatno najveći propust počinili su 2008. kada nisu predvidjeli financijsku krizu. U tehnološkom svijetu pak Bill Gates je 2004. obećao da će za dvije godine osloboditi svijet od spam poruka, no to se još nije dogodilo.
S druge strane, dobro su prepoznali neke velike trendove u svijetu, poput jačanja tržišta u nastajanju i važnosti plina iz škriljevca za američko gospodarstvo, kao i globalne rizike kao što su pristup pitkoj vodi i kibernetička sigurnost.
Poslovna zajednica u svojim je predviđanjima nešto uspješnija. Ispitivanja povjerenja među čelnicima vodećih svjetskih kompanija, koja svake godine provodi konzultantska tvrtka PricewaterhouseCoopers (PwC), pokazala su da su oni prilično dobro znali što im donosi 2007., 2009. i zadnje tri godine, ako već ne 2008. i 2011., primjećuje Reuters.
Zaključci skupa obično su na tragu izvješća WEF-a o globalnim rizicima, objavljenog prošli tjedan, u kojem je istaknuto da opasnost od međunarodnih sukoba najviše prijeti stabilnosti u svijetu u narednih deset godina.
"Kao prvo, jačaju geopolitički rizici. Jačaju rizici kao što su međudržavni sukobi i neuspješne države, koji se na kraju prelijevaju na gospodarski sektor u obliku trgovinskih sankcija, carinskih i trgovinskih ratova", rekao je John Drzik, predsjednik tvrtke Marsh Global Risk and Specialties, koji je sudjelovao u pripremi izvješća.
Kao idući veliki rizik istaknuo je urbanizaciju, koja u mnogim dijelovima svijeta pojačava probleme sa zaraznim bolestima, vodoopskrbom i socijalnu nestabilnost te naposljetku rizike koje donose nove tehnologije kao što je kibernetički kriminal, koji će ove godine svijet stajati gotovo 400 milijardi dolara. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
