I majke tinejdžerice i rodilje starije od 35 godina imaju nešto povećan rizik od prijevremenog porođaja, a adolescentice će vjerojatnije od žena u dvadesetima imati djecu koja se sporije razvijaju i koja ne završe srednju školu, pokazala je ta studija.
Pročitajte i ovo
na društvenim mrežama
"Jako smo uzbuđeni": Američki potpredsjednik J. D. Vance i druga dama objavili radosnu vijest
U bolnici još bolesnika
Epidemija tek u zamahu: Na sjeveru Hrvatske zbog gripe hospitalizirane i četiri bebe
masovna mobilizacija?
Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
Potraga u tijeku
Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
s još dvojicom
Noćna drama: Pijani 12-godišnjak očevim autom udario više vozila, pobjegao s mjesta nesreće
"Starija mati možda je dobra za djetetov razvoj ako je dobrostojeća i ako se ne mora brinuti za velik broj djece", kaže voditeljica studije Caroline Fall, istraživačica s britanskog sveučilišta u Southamptonu.
OBITELJ NORE ŠITUM 'Ministrice Opačić, 'hvala' na svemu, naša djevojčica će počivati u miru'
Fall i kolege proučili su što je bilo sa 19.403 djece, usporedbi s dobi majke pri porođaju, u pet zemalja s niskim i srednjim prihodima - Brazilu, Gvatemali i Indiji te na Filipinima i u Južnoafričkoj Republici.
Podaci za svaku zemlju prikupljani su u raznim razdobljima od 1969. do 1989. i to donekle različitim metodama, ali za sve sudionike postojali su podaci o dobi majke te podaci od djetetu barem do druge godine.
Majke u studiji prosječno su bile stare 26 godina. Žene u Brazilu bile su najmlađe, 25,8 godina, a u Gvatemali najstarije - 27,2 godine.
Djeca majki do 19 godina imala su 20 do 30 posto veći rizik da budu nedonoščad i nedostaščad - da se rode prerano i s malom porođajnom težinom, pokazala je studija.
Ta su djeca imala i 30 do 40 posto više izgleda da zaostaju u razvoju s dvije godine te da ne završe srednju školu.
Istraživači su ustanovili socioekonomski status majki na temelju obrazovanja, bračnog stanja, bogatstva, etničke pripadnosti i mjesta stanovanja u gradu ili u selu. I kad su te faktore uključili, ostala je prednost starijeg majčinstva.
Jedno je ograničenje studije u nedostatku podataka o genetici, pušenju i prehrani majki, te o ostalim oblicima hranjenja osim dojenja, priznali su autori studije u časopisu Lancet Global Health. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook