Komunisti u Sankt Peterburgu naručili su izradbu 10.000 ikona sa Staljinovim likom, tvrdeći da su popularne i među pravoslavnim svećenicima u gradu Strelni, objavio je u srijedu list Novije Izvjestija.
'Među nama nisu samo ateisti, nego i vjernici kojima želimo nešto ponuditi', izjavio je komunistički vođa u Sankt Peterburgu Sergej Malinkovič.
Povjesničari tvrde da je Josif Visarionovič Džugašvili Staljin (1878.-1953.) odgovoran za smrt milijuna nevinih ljudi.
Ruski su komunisti ljetos od Ruske pravoslavne crkve zatražili da Staljina proglasi svetim, unatoč činjenici da je svojedobno naredio rušenje više stotina crkava. Pokretači zahtjeva pohvalili su Staljina, rođenog Gruzijca, kao 'oca naroda' koji je ujedinio zemlju, stvorio minimalne socijalne standarde i pobijedio Hitlera.
Pozvali su se i na pisane pohvale Staljinu iz crkvenih krugova, nastale za njegova života. U njima se navodi da je Staljin bio duboko religiozan, da je griješio, ali da je donosio i dugoročne odluke.
Glasnogovornik Moskovskoga pravoslavnog patrijarhata nazvao je te zahtjeve 'sramotnima' i podsjetio na progone vjernika u komunizmu.
Borci za ljudska prava u Rusiji žale se da se rusko društvo danas premalo suočava s masovnim umorstvima pod Staljinovim režimom.
Već postoje brojne ikone sa Staljinovim likom, a na nekima mu je oko glave naslikana svetačka aureola. Na priredbama u Moskvi često se mogu vidjeti starije osobe koje u jednoj ruci drže svetačku ikonu, a u drugoj Staljinovu sliku.
'To je strašan pokazatelj činjenice da su ljudi izgubili svaki osjećaj za istinu', požalio se moskovski pravoslavni svećenik Mihail Ardov u listu Novije Izvjestija.
Milijuni ljudi poslani su pod Staljinovim režimom u kažnjeničke logore ili su ubijeni. Osim toga, nasilna kolektivizacija poljoprivrede izazvala je glad od posljedica koje je umrlo najmanje šest milijuna građana Sovjetskog Saveza.
U izboru za 'najvećega ruskog narodnog junaka svih vremena', koji upravo traje na internetskom portalu 'nameofrussia.ru', Staljin trenutačno zauzima treće mjesto, iza ruskoga srednjovjekovnog junaka Aleksandra Njevskog i cara Petra I., a ispred Lenjina i Katarine Velike.