454178
454178
454178
454178
454178

SLIJETANJE NA MARS Sudbina 'landera' Schiaparelli još uvijek nepoznata

  • , 20.10.2016., 09:27
  • Autor:
  • komentara

Još uvijek nema vijesti o sudbini 'landera' Schiaparelli koji se trebao u srijedu poslijepodne spustiti na površinu Marsa, no kontakt je izgubljen u zadnji čas prije predviđenog vremena, objavila je Europska svemirska agencija (ESA).

 
 
 
 
Još uvijek nema vijesti o sudbini 'landera' Schiaparelli (Video: Večernje vijesti)
Još uvijek nema vijesti o sudbini 'landera' Schiaparelli (Video: Večernje vijesti)

Što se tiče tri tone teške sonde "Trace Gas Orbiter" (TGO), dodaje ESA, sve je prošlo u najboljem redu. Svemirska letjelica se nalazi u očekivanoj orbiti i normalno funkcionira.

Za Schiaparelli, modul koji je trebao sletjeti na Mars, međutim, stvari ne izgledaju dobro. Signal je s 'landera' stizao većim dijelom njegova putovanja kroz atmosferu Crvenog planeta, ali je izgubljen prije nego je sletio na površinu. To je potvrđeno radioteleskopskim praćenjem sa Zemlje, a potvrda je stigla i od svemirske letjelice Mars Express koja je pratila spuštanje iz orbite.

"Imamo misiju oko Marsa", priopćila je ESA, dodajući da će se sudbina 'landera' možda saznati tek u četvrtak.

'Lander' Schiaparelli, težak 577 kg, trebao je sletjeti na Mars nakon rizičnog šestominutnog spuštanja na površinu planeta tijekom kojeg je korišten padobran i potisnici kako bi se smanjila brzina od skoro 21.000 kilometara na sat, navodi agencija Reuters.

"Moramo malo pričekati da vidimo što se dogodilo s pokusnim 'landerom'. Međutim, za ovu misiju se već sad može reći da je uspješna", rekao je čelnik Europske svemirske agencije (ESA) Jan Woerner u ESA-inom Centru za svemirske operacije u Darmstadtu u Njemačkoj.

Ruska raketa-nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova plina na Marsu i modulom za spuštanje Schiaparelli uspješno su lansirani prije sedam mjeseci s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru. Europa i Rusija krenule su tada u novu marsovsku avanturu kako bi na Crveni planet pokušali spustiti 'lander' Schiaparelli te posebnom sondom analizirati atmosferske plinove tog planeta u potrazi za trenutačnim oblicima života.

Misiju ExoMars čine sonda "Trace Gas Orbiter" (TGO) i modul za "ulazak, spuštanje i ateriranje" (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća. Nakon sedmomjesečnog putovanja i prijeđenih 496 milijuna kilometara, kontrolori misije odvojili su EDM od sonde u nedjelju u 16 sati i 40 minuta po srednjoeuropskom vremenu.

Jedina svrha Schiaparellija, koji bi zbog ograničenog kapaciteta nepunjivih baterija trebao svega nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa, je utrti put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za izvanzemaljskim životom. ExoMars rover trebao bi biti lansiran 2020.

Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine 2003. europska sonda Mars Express spustila je mini-lander Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na Mars, ali je bio oštećen.

Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerojatno da će se pronaći na površini koju bombardiraju ultraljubičaste i kozmičke zrake. No, tragovi metana u tankoj atmosferi Marsa mogu biti pokazatelj da se nešto "kuha" dublje ispod površine, pojašnjavaju znanstvenici. Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, znanstvenici vjeruju da mora iz nečega doći.

"Nešto mora proizvoditi metan", tvrde znanstvenici, dodajući da su jedan od mogućih izvora vulkani. Drugi izvor metana je život: jednostanični mikrobi metanogeni koji na Zemlji žive na mjestima bez kisika, poput životinjskih trbuha, gdje ugljični dioksid pretvaraju u metan.

Znanstvenici se nadaju da bi ExoMars rover, opremljen za bušenje dva metra ispod površine mogao ponuditi neke indicije o porijeklu metana na Marsu. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se