Iranske vlasti uvjerene su da će Europska unija povući svoju odluku, koja bi na snagu trebala stupiti za šest mjeseci. Iran poručuje: krizom potresena Europa više treba našu naftu nego mi njihove tvrtke.
Pročitajte i ovo
>> Scenarij u kojem Iran ne izvozi naftu: Barel za vrtoglavih 250 dolara
Za iranske vlasti europski embargo dio je psihološkog rata. Tumače ga kao pokušaj prisile na nastavak pregovora o nuklearnom programu. Hoće li im u tome pomoći zabrana uvoza iranske nafte u Europsku uniju?
>> Australija se pridružila europskom embargu na iransku naftu
'U Europu izvozimo samo 18 posto naše nafte, a sve ostalo prodajemo drugdje. Embargo neće biti problem. Naprotiv, od njega ćemo profitirati jer će cijena nafte narasti, a time i naši prihodi', rekao je Alireza Nikzad Rahbar, iranski ministar nafte.
Stručnjaci tvrde drugačije. Iran će neprodanu naftu ili skladištiti, što može činiti do određene granice, ili će je se pokušati riješiti snižavanjem cijene za ostale kupce. Bez obzira što učinio, embargo će najviše osjetiti oni najslabiji - iranski narod.
>> EU ne želi više iransku naftu
'Naša je zemlja mnogo puta doživjela sankcije. Jasno je da političari moraju usvojiti mjere protiv njih, jer sankcije neće stati, samo će se povećavati', smatra Hamid Khodaveisi, stanovnik Teherana.
'Treba se slagati sa zemljama koje donose odluke. Jaka diplomacija značajno može smanjiti naše probleme', kaže je Parviz Kashani, stanovnik Teherana.
Europsku odluku Sjedinjene Države brzo su pozdravile. Sada na embargo pokušavaju nagovoriti azijske zemlje, u koje Iran izvozi najviše nafte. Kina i Južna Koreja su odbile.
'Zalagat ćemo se za mirno i diplomatsko rješenje. Primjereno ćemo pristupiti problemu, u suradnji s drugim zemljama, uzimajući u obzir mogući utjecaj na svjetsko tržište nafte i japansko gospodarstvo', rekao je Yoshihiko Noda, japanski premijer.
Do potpune primjene europskog embarga pričekat će se pola godine. Kako će se priča dalje razvijati teško je predvidjeti. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, nijedan ishod nije nemoguć.
