Plinski rat Kijeva i Moskve pogađa središnju i istočnu Europu

Zemlje koje su posebice pogođene novonastalom situacijom su Austrija, u kojoj se nalazi jedan od tri najvažnija plinska terminala u kontinentalnoj Europi, te Mađarska, Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Makedonija, Grčka i Turska. Smanjenje isporuke ruskog plina preko Ukrajine potvrdile su u utorak i Poljska i Češka.

Pročitajte i ovo SPECIJALNI EFEKTI Ubrzana snimka zadnjeg Putinova obraćanja otkriva bizarnost s njegovim rukama "Nema snažne reakcije" Zelenski o ruskom udaru novom raketom: "To je jasna eskalacija rata, Putin pljuje u lice svima..."

Sve spomenute zemlje prisiljene su posegnuti za svojim rezervama kako bi nadoknadile pad opskrbe ruskim plinom o kojem su uvelike ovisne brojne zemlje. Drastičan pad opskrbe plinom pritom dolazi u vrijeme kada je u cijeloj Europi povećana potrošnja plina zbog vala hladnoće koji je temperature spustio i na minus 26 stupnjeva Celzija, kao u Leipzigu na istoku Njemačke.

Ukrajinski Naftogaz priopćio je da mu je isporuka iz Rusije smanjena s 221 milijuna prostornih metara plina u ponedjeljak na 92 milijuna prostornih metara u utorak. Bugarska, koja osigurava tranzit ruskog plina prema Makedoniji, Grčkoj i Turskoj, potvrdila je informaciju o prekidu isporuke, a slijedile su potvrde i Mađarske, Rumunjske i Hrvatske. U Francuskoj, međutim, rusko-ukrajinski plinski spor 'nema nikakvog utjecaja na opskrbu'. Njemačka je putem svog ministra gospodarstva Michaela Glosa pozvala u utorak Rusiju i Ukrajinu na povratak pregovorima. Glos bi se isti dan trebao sastati s potpredsjednikom Gazproma Aleksandrom Medvedevim koji na europskoj turneji brani stajalište Moskve. Češki ministar industrije i trgovine Martin Riman je na razgovorima u Kijevu ocijenio da pad isporuke ruskog plina zemljama Europske unije predstavlja "radikalnu" promjenu dosadašnjeg stanja.
Smanjenje isporuka je u ponedjeljak šefu Gazproma Alekseju Milleru odobrio ruski premijer Vladimir Putin. 

Sve zbog rusko-ukrajinskog spora?

Rusija je 1. siječnja prekinula dostavu plina Ukrajini zbog duga i nove cijene plina za 2009. Rusija isporučuje Europi 40 posto od sveukupne količine uvezenog plina koji gotovo u cijelosti prolazi Ukrajinom.
Moskva i Kijev razmjenjuju optužbe i uvrede. Rusija tvrdi da je Ukrajina 'ukrala' dio ruskog plina namijenjenog Europi dok Ukrajina osuđuje 'pretjerane cijene' koje traži Moskva.
Ovaj sukob potpiruje bojazni od ponavljanja scenarija iz 2006. godine kada je ukrajinsko-ruski spor oko plina ozbiljno poremetio opskrbu plinom u više europskih zemalja.