Peking zabrinut da je novi cilj obrambene politike SAD-a okružiti Kinu

Američka obrambena strategija, kojom se jača vojna prisutnost u Aziji ali ukupno smanuje broj vojnika zbog smanjenja proračuna, naznačena je krajem prošle godine i jasan je znak predanosti SAD-a regiji, a detalje je objavio američki predsjednik Barack Obama u četvrtak. Američki saveznici i analitičari ističu da se Kina ne treba bojati nove politike.

Kina je, međutim, zabrinuta da je cilj nove obrambene politike Washingtona okružiti Kinu i omesti njezin gospodarski rast.

U prvoj kineskoj reakciji na promjenu američke strategije, što ju je predsjednik SAD-a Barack Obama objavio u četvrtak, list Globalna vremena navodi da će Kina 'platiti cijenu' ako ustukne kako bi umirila SAD.

'Naravno da želimo spriječiti novi hladni rat sa SAD-om, ali istovremeno moramo izbjeći da Kina odustane od vojne nazočnosti u okruženju', piše list čiji je vlasnik glasilo Kominističke partije Kine.

Objavljujući novu strategiju, Obama je rekao da se 'plima rata povlači', a američki ministar obrane Leon Panetta najavio je da će vojska bili 'manja i tanja'.

Što se tiče usmjeravanja pozornosti na Aziju, Pentagon je sve zabrinutiji zbog strateških ciljeva Kine. Peking, naime, razvija novu generaciju oružja koja bi mogla američke pomorske i zračne snage spriječiti u prodiranju na Daleki istok. Uz to, Kina širi pomorsku zonu s podmornicama i nosačima zrakoplova, a povećala je i raketne kapacitete te sustave nadzora čime je proširila mogućnosti ofenzivnog djelovanja u regiji i izazvala bojazan susjeda.

Pročitajte i ovo nesreća na jezeru Utopio se osobni kuhar Baracka Obame: "Bio je voljeni član naše obitelji" "Neće proći nekažnjeno" Snažan udarac iz Moskve: 500 ljudi završilo je na ovom popisu, među njima i bivši predsjednik

Zbog nove politike SAD-a Kina bi trebala biti budnija

SAD su istovremeno objavile kako žele surađivati s Kinom u osiguranju sigurnosti i napretka u regiji, ali će i dalje isticati sigurnosne probleme, kao što je Južnokinesko more kroz koje se godišnje preveze roba vrijednih pet trilijuna dolara.

Sporno vlasništvo nad naftnim poljima i otocima u Južnokineskom moru jedna je od najvećih sigurnosnih prijetnji u Aziji. Djelomično ili potpuno, prava na more prisvajaju Kina, Tajvan, Filipini, Malezija, Vijetnam i Brujeni.

'SAD su važnom točkom nove strategije označile zaustavljanje intervencionističke sposobnosti Kine na moru', piše Global Times i dodaje da bi zbog nove politike SAD-a Kina trebala biti 'budnija'.

>> Amerikanci špijuniraju kinesku 'Nebesku palaču'

'Nije nužno da Kina kao odgovor razvije novu strategiju...Umjesto toga Kina bi trebala osnažiti svoje dalekometne napadačke kapacitete i razviti sredstva kojima bi mogla zaprijetiti domaćim američkim vojnim ciljevima', ističe kineski list. (Hina)