Pahorova stranka osvojila je na izborima 21. rujna 29 posto glasova i relativnu većinu od 29 zastupničkih mjesta u 90-članskom parlamentu.
Pročitajte i ovo
Na tajnom glasovanju za Pahora je glasovalo 59 zastupnika, 24 ih je glasovalo protiv, a jedan glas izborna je komisija proglasila nevažećim.
Uz zastupnike Pahorove stranke izbor novog mandatara podržali su zastupnici stranke Zares, Gregora Golobiča, Liberalni demokrati (LDS) Katarine Kresal i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca, stranaka s kojima Pahor na osnovi potpisanog koalicijskog sporazuma idućih dana namjerava sastaviti svoju vladu.
Uz njih, podržala ga je i većina zastupnika dviju oporbenih stranaka - Slovenske pučke stranke (SLS) i Slovenske nacionalne stranke (SNS).
Protiv Pahorova izbora glasovali su zastupnici Slovenske demokratske stranke (SDS), dosadašnjeg premijera Janeza Janše. Među ostalim, ta je stranka izrazila sumnju u Pahorove najave da će djelovati kao faktor 'političkog povezivanja' i u vrijeme dolazeće gospodarske krize izbjegavati ideološke podjele na 'lijeve i desne', kako je obećao u svom govoru pred parlamentom.
Predstavljajući djelovanje svoje buduće vlade zastupnicima prije glasovanja, Pahor je rekao da će ona najviše biti koncentrirana na gospodarska i socijalna pitanja u vremenu kad se očekuje da će posljedice globalne financijske i gospodarske krize zahvatiti i Sloveniju.
Pri tome će njegova vlada, istaknuo je Pahor, odlučno podržati ekonomski zdrava poduzeća, osobito ona izvozna, stimulirat će znanje i tehnološki razvoj, te zastupati stajalište da se ne može dijeliti više nego što se je stvorilo.
Pahor je pozvao na politički i širi društveni konsenzus kako bi vlada odmah nakon potvrde u parlamentu mogla početi djelovati, a nakon glasovanja i prisege rekao je da povjerenje za sastav nove vlade ne shvaća kao 'bjanko mjenicu'.
>> Pahoru stabilizacija gospodarstva najvažnija zadaća
>> Slovenski predsjednik predložio Pahora za mandatara nove vlade
>> Pahor očekuje ubrzane pregovore i vladu u razumnom roku
Pahor se u svom prvom nastupu pred parlamentom uglavnom posvetio pitanjima gospodarskih i socijalnih tema za koje očekuje da će obilježiti njegov premijerski mandat.
Odbijajući sumnje Janšine stranke da neće djelovati kao faktor političkog povezivanja, Pahor je u parlamentu naveo da se proteklih dana više puta susreo s aktualnim premijerom Janezom Janšom, zajedno s članovima svoje buduće vlade. Pahor je pojasnio da su na tim sastancima usklađene zakonske mjere na prevladavanju gospodarske krize koje je ovih dana Janšina vlada poslala u parlament, ali da je bilo riječi i o odnosima Slovenije i Hrvatske.
Govoreći o želji da se prevladaju potencijalna politička nesuglasja, Pahor je potvrdio da je na sastancima s Janšom usklađeno i stajalište koje je Slovenija iskazala prilikom nedavne međuvladine konferencije u Bruxellesu o pristupnim pregovorima Hrvatske s EU-om, na kojoj je otvoreno samo jedno pregovaračko poglavlje, dok je na druga Slovenija imala rezerve.
Pahor je rekao da je takvo stajalište Janšine vlade i slovenskog ministarstva vanjskih poslova podržao jer je Slovenija za svoje stajalište 'imala opravdane razloge'.
Pahor će, kako je najavio, u subotu, nedjelju i početkom idućeg tjedna nastaviti razgovore s predsjednicima triju ostalih koalicijskih stranaka kako bi se precizno definirala lista ministara u njegovoj budućoj vladi.
Objavio je da će potpun sastav vlade biti poznat najkasnije krajem idućeg tjedna, a tjedan dana nakon toga o vladi u cijelosti glasovalo bi se u parlamentu.
Od 17 ministarskih mjesta u budućoj Pahorovoj četvorostranačkoj vladi devet bi, prema najavama, trebalo pripasti njegovim Socijalnim demokratima ili njima bliskim nestranačkim stručnjacima, četiri bi pripala stranci Zares Gregora Golobiča, a ostala Liberalnim demokratima (LDS) i stranci umirovljenika DESUS.
Još uvijek nije poznato tko će u vladi zauzeti resor vanjskih poslova. Uz Katarinu Kresal, predsjednicu LDS-a, u kombinacijama za to mjesto spominju se i dva imena iz diplomatskog aparata - donedavni veleposlanik u SAD Samuel Žbogar i slovenska veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Sanja Štiglic.
