Mjesečeve mijene utječu na razorne potrese

Znanstvenici cijelog svijeta već dugo raspravljaju o tom pitanju i čini se da su pronašli odgovor proučavajući izmjenu plime i oseke u seizmički aktivnim područjima.

Pročitajte i ovo Tko će sastaviti vladu? Veliko predizborno istraživanje: Ovako bi mogao izgledati Sabor nakon izbora U Dnevniku Nove TV Treći dio velikog predizbornog istraživanja: Pogledajte rezultate za tri velike izborne jedinice

Fokusiravši se na dvotjedno razdoblje u kojemu su rekonstruirali amplitude plime i oseke, japanski su znanstvenici ustanovili da se snažni, odnosno razorni potresi često događaju u vrijeme punoga Mjeseca ili u vrijeme mlađaka, dakle, u vrijeme lunarnih faza kada su plima i oseka najizraženije.

U navedenom razdoblju mjesečnoga lunarnog ciklusa, poravnati su Sunce, Mjesec i Zemlja, a gravitacijska je sila Mjeseca na Zemlju najintenzivnija. Ona je odgovorna za plimu i oseku, a što je snažnija, veća je i njihova amplituda.

Satoshi Ide i njegovi kolege s japanskog sveučilišta dugo su pretpostavljali da bi spomenuto poravnanje hipotetski moglo utjecati na pojavu potresa, što su potkrijepili statističkim podacima.

Usto su zamijetili da su snažni potresi puno brojniji kada su amplitude plime i oseke veće.

Po njima su se neki od najrazornijih potresa na Zemlji u posljednjih 20 godina dogodili upravo u vrijeme kada je zabilježena plima, što znači da je Mjesec bio uštap ili je bio mlađak.

Kao primjer naveli su nekoliko razornih potresa: onaj iz prosinca 2004. na Sumatri, nakon kojega je uslijedio tsunami, magnitude 9,3 u kojemu je smrtno stradalo 220.000 ljudi, potom potres u veljači 2010. u Čileu magnitude 8,8 u kojemu su život izgubile 523 osobe te potres koji je u ožujku 2011. pogodio Japan, magnitude 9,0, s 19.000 žrtava, koji je opustošio istočni dio obale te zemlje.

Devet od 12 snažnih potresa iz razdoblja koje su proučavali, a svi su bili magnitude 8,2 i više, dogodilo se upravo u vrijeme punoga Mjeseca ili mlađaka.

Drugo istraživanje koje su proveli američki znanstvenici pokazalo je da nema povezanosti između mjesečevih mijena i manjih potresa.

Oni skreću pozornost na to da, kada je posrijedi objašnjenje fenomena poput potresa, ne bi trebalo pridavati previše značaja Mjesecu i njegovu utjecaju na tu prirodnu katastrofu. Tvrde da je studija pokazala korelaciju, ali ne i dokaz za ovu pojavu, a poznato je da je glavni uzrok razornih potresa proces koji se događa duboko pod Zemljinom korom gdje dolazi do pomicanja tektonskih ploča čija je posljedica podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. (Hina)