Mislili ste da je 2016. bila loša godina? Ovo je 10 katastrofa koje bi se mogle dogoditi u 2017.

Godina koju smo ostavili za nama ne bi se baš mogla nazvati dobro, najblaže rečeno. Obilježili su je teroristički napadi, rat u Siriji, devastacije kulturnog blaga čovječanstva, prerani odlazak brojnih zvijezda, (ne)očekivani izbori (Brexit, Donald Trump...). Stoga su mnogi jedva čekali da prođe.

Pročitajte i ovo EU izbori Do 29. svibnja rok za zahtjeve za glasovanje izvan mjesta prebivališta Napetosti na vrhuncu Sat sudnjeg dana otkucava, ostalo nam je samo 90 sekundi do ponoći: Ovo su najveće prijetnje

Ipak, čini se da bi 2017. mogla biti još i gora. Donosimo deset stvari koje bi mogle obilježiti godinu u koju smo netom zakoračili, po predviđanjima portala Listverse.

10. Kolaps talijanskog bankarskog sustava

Možda zvuči dosadno, ali imat će velike posljedice - na popisu stvari koje nas trebaju zabrinuti u 2017. godini nalazi se i kriza talijanskog bankarskog sustava. Kreditori su u toj zemlji godinama dijelili novac građanima kao da se 2008., godina recesije, nikada nije dogodila. Sada stručnjaci smatraju kako bi talijanskim bankama mogao doći kraj. Italija je osma ekonomska sila u svijetu, nalazi se u eurozoni i ako se to dogodi, cijela Europska unija mogla bi stradati, a posljedice će se osjetiti i globalno.

9. Trgovinski rat SAD-a i Kine

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ne taji planove koje ima u vezi s Kinom: želi uvesti carinu na kinesku robu te se trgovinskim putem suprotstaviti Pekingu. Ako se to dogodi, Kina i SAD završit će u bolnom trgovinskom ratu jer te dvije države trenutačno razmjenjuju robu u vrijednosti od 600 milijardi dolara.

Iako Kina uvozi više iz SAD-a nego obratno, roba koju Amerika nabavlja u Kini teško je dobavljiva drugdje. Američki potrošači mogli bi stoga zbog Trumpova poteza plaćati visoku cijenu za potrošačku elektroniku. Zbog kineske redistribucije uvezene robe diljem Azije, trgovinski rat mogao bi se preliti i na Japan, Južnu Koreju i Tajvan.

8. Talibani iznova osvajaju Afganistan

Ova fanatična islamistička grupa, koja je pomalo pala u drugi plan pred brutalnim ISIS-om, ne miruje. Umjesto napada na turističke destinacije, talibani su u velikoj ofenzivi u Afganistanu. Gotovo 150 afganistanskih okruga trenutačno je pod njihovom kontrolom, a u tijeku su borbe za njih još 50.

Njihovo djelovanje jezivo podsjeća na ISIS-ovo divljanje 2014. godine u Iraku i Siriji. Sjedinjene Države trenutno u Afganistanu imaju oko 10.000 vojnika, ali oni ne čine gotovo nikakvu razliku. Skoro pa je sasvim sigrno da će talibani u 2017. godini ponovno osvojiti Afganistan.

7. Marine Le Pen postaje predsjednica Francuske

Čelnica francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalne fronte Marine Le Pen vodi u anketama o tome tko će biti novi predsjednik Francuske. Osnivač stranke i Marinin otac, Jean-Marie Le Pen, u više je navrata negirao holokaust. Najraniji članovi Nacionalne fronte bili su francuski kolaboracionisti.

Ako Marine Le Pen postane predsjednicom Francuske, to bi bilo kao Brexit na steroidima. Naime, ona je već obećala da će "istrgnuti" Francusku iz Europske unije. Rezultat: kolaps EU-a i ekonomski udarni valovi koji će potresti svijet.

6. Sjeverna Koreja doseže punu nuklearnu snagu

Iako je donedavno Sjeverna Koreja izgledala tek kao smiješni i neopasni provokator, lani je Pyongyang izveo dva nuklearna testa i sve je bliže tomu da svoje nuklearno oružje uistinu i upotrijebi. Po umjerenim procjenama, Sjeverna Koreja mogla bi biti u punoj nuklearnoj snazi već iduće godine. Kim Jong-Un već ima 20 nuklearnih bombi, brojne projektile i, ne manje bitno, krhki ego.

5. Novi pokolji Islamske države u Europi

Od studenoga 2015. teroristi ISIS-a ubili su više od 260 ljudi diljem Europe, i to ako ne uključimo napade u Turskoj, koja je na razmeđi Europe i Azije. Zvuči zastrašujuće, a to je možda samo početak onoga što nas čeka. Iz uporišta u Siriji i Iraku džihadisti se šalju na Zapad sa samo jednim ciljem: ubiti što više civila.

Po Europolu, glavne su mete Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Napadi bi mogli početi uključivati i sredstva za masovno uništenje, poput sarina i antraksa. Iako će mnogi zasigurno biti zaustavljeni, već i samo jedan koji bi uspio odnio bi velik broj žrtava.

4. Cyber napadi kao novo ratovanje

U prosincu 2015. skupina hakera upala je u sustav triju glavnih elektrana u zapadnoj Ukrajini te tako bez struje ostavila 230.000 domova, i to usred hladne zime. To je bi prvi tako veliki cyber napad u povijesti, a zastrašuje činjenica da su ukrajinske elektrane bolje zaštićene od kibernetičkog napada od onih američkih. Stručnjaci upozoravaju da bi se ovakav napad mogao uskoro dogoditi i SAD-u, a ako se dogodi, električne energije neće biti mjesecima.

3. Genocidi u Africi i Aziji

U Iraku, Jemenu i Siriji upravo sada umiru tisuće ljudi. Nasilje je zahvatilo i dijelove Nigerije, Pakistana i Afganistana, a ljudi i dalje umiru i u Ukrajini, Meksiku i Somaliji. Na taj crni popis valja dodati i Burmu (Mijanmar) te Srednjoafričku Republiku. Potonja je duboko etnički podijeljena i sukobi su stalni, a Mijanmar je trenutno poprište etničkog čišćenja manjine Rohingya, koje je na rubu da bude proglašeno genocidom.

2. Izbit će veliki rat?

Je li 2016. bila nova 1914.? Postoje indikacije da bi velike sile mogle biti uvučene u zastrašujuće međusobne sudare, ako se uskoro nešto ne promijeni. U zadnjih nekoliko tjedana Kina i SAD natežu se za Južno kinesko more. Iako bi Kina morala biti vrlo nesmotrena da otvoreno napadne SAD, ništa je ne priječi da na to nahuška neke od svojih saveznika.

SAD-u bi potom NATO priskočio u pomoć, a što podsjeća na zbivanja 1914. godine, kad je ubojstvo austrijskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda u Sarajevu pokrenulo lanac događaja koji su doveli do izbijanja Prvog svjetskog rata. S druge strane, tu je i Rusija. Jedan bivši zapovjednik NATO-a već je najavio da će Moskva pripojiti baltičke države u 2017. godini.

1. Pobune i građanski rat u Americi

Možda na prvu pomalo smiješno izgledaju predviđanja da će se u Americi početi odvijati oružane pobune. Međutim, analize istraživačkog centra Pew pokazuju da Amerikanci više ne vjeruju svojim sunarodnjacima koji su s druge strane političkog spektra. Ekstremna desnica bori se protiv liberala, a sve se više šuška da se obje strane naoružavaju, što bi moglo dovesti do građanskog rata.

Golemim podjelama pridonio je i izbor Donalda Trumpa za novog predsjednika. Amerika je trenutačno podijeljeno, ljutito i zabrinuto mjesto. I ako netko ne razbije taj začarani krug, sve bi moglo krenuti nizbrdo.