Promjena u radu LHC-a u odnosu na period između 2010. i 2013. je u tome što će se zrake u njemu sudarati sad pri znatno većoj energiji, što bi fizičarima trebalo omogućiti uvid u nove znanstvene fenomene.
Pročitajte i ovo
Na dubini od 100 metara ispod površine tla na francusko-švicarskoj granici, u LHC-u su već provedena testna sudaranja zraka pri energiji od 13 bilijuna elektron volti (TeV). U prvoj fazi rada LHC-a u navedenom trogodišnjem periodu, maksimalna energija pri kojoj su se zrake sudarale iznosila je 8 TeV-a, prenosi BBC.
Fizičari nakon Higgsovog bozona razmišljaju o nečem velikom, JAKO VELIKOM
Podsjetimo, tijekom prve faze svojeg rada, LHC je postigao svoj cilj i pronašao 'sveti gral' fizike - Higgsov bozon, odnosno česticu koja je nedostajala za konačnu potvrdu Standardnog modela, koji je predominantna teorija u fizici čestica još od 70-ih godina 20. stoljeća.
"U ovom periodu ćemo zapravo dobiti prve značajne podatke iz sudaranja pri energiji od 13 TeV-a. To je slično odvrtanju slavine, ali to je samo početak", rekao je Dan Tovey, profesor fizike na Sveučilištu Sheffield.
Sad se fizičari koncentriraju na nevidljive "partner" čestice onima u Standardnom modelu i koje su dio nečega što fizičari nazivaju supersimetrijom, ili popularno - SUSY.
Znanstvenici smatraju da bi jedna od prvih supersimetričnih čestica otkrivenih u LHC-u mogla biti gluino čestica. Isto tako, moglo bi se dogoditi i još jedno revolucionarno otkriće u zoološkom vrtu kozmičkih temeljnih čestica, a to je čestica koja je odgovorna za tamnu materiju, koja čini 27 posto čitavog svemira.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
