U razgovoru za Dnevnik.hr Michelle Braš Roth, voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj, osvrćući se na izjave državnog tajnika, pojasnila je da kod nas u ni jednom PISA istraživanju nisu bila uključena djeca iz škola za nacionalne manjine kao ni učenici koji se obrazuju u ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju.
Pročitajte i ovo
Objasnila je da je to zbog toga što ih je u populaciji svih srednjih škola u kojima se nalaze 15-godišnjaci tako malo da ulaze u dozvoljenu stopu isključenja, koja iznosi pet posto.
''Škole na manjinskom jeziku i s posebnim potrebama isključeni su iz postupka tijekom uzorkovanja. WESTAT-a. Naime, za sve zemlje sudionice uzorak učenika odabire WESTAT, a ne mi. Zašto smo isključili recimo talijansku manjinu? Jer je 15-godišnjaka iz škola za talijanske nacionalne manjine u ukupnoj populaciji jako malo. Mi smo mogli posuditi test na talijanskom jeziku od Italije, međutim, kod ispravljanja, kodiranja odgovora na pitanja otvorenog tipa, to nam čini znatan organizacijski i financijski problem zbog toga što nastavnici profesori koji su trenirani, koji kodiraju oko mjesec dana te odgovore ne govore talijanski jezik i stoga bismo dodatno trebali angažirati talijanske učitelje mjesec dana da bi došli u Zagreb da bi iskodirali test na talijanskom, a tko će to platiti.. Isto je s mađarskim učenicima. Naša je procjena bila da ako se može isključiti do pet posto, isključili smo manjine i posebne programe'', rekla je Braš Roth.
Državni tajnik u ministarstvu znanosti i obrazovanja Matko Glunčić kazao je kako su u Hrvatskoj u statistiku za PISA istraživanje ušli svi učenici, te insinuirao da u nekim europskim zemljama lažiraju rezultate.
''Rezultati nisu katastrofični, kako se predstavlja. U čitalačkoj pismenosti smo postigli napredak od 11 poena, iako smo i dalje ispod prosjeka. Ali to pokazuje da idemo naprijed. Čitalačka pismenost je bitna za sva ostala usvajanja znanja. Ispred Izraela samo u znanosti. Matematika je ostala tu negdje, ali smo u rangu SAD-a i Izraela, koji su znanstveno mnogi ispred nas. Malo je problematično prirodoslovlje, gdje smo pali za 15 bodova u odnosu na prije 9 godina. Sve europske godine su pale u prirodoslovlju, ali mi smo tu opet u rangu Mađarske i Islanda. Te rezultate moramo uzeti s malom sumnjom. Ovo što kažem, nije opravdanje. Moramo uložiti sve resurse kako bi se stanje poboljšalo", rekao je Glunčić tijekom gostovanja na televiziji N1.
Gluvčić je izrazio sumnju da pojedine zemlje rezultate lažiraju tako da ih rješavaju samo bolji učenici. "U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine'', kazao je.
Braš Roth kaže kako još od 2004. godine radi na testovima PISA te da nikada nitko u zemljama sudionicama nije spominjao da bi se na ispite slali samo bolji učenici. Na kraju, zaključuje, svima je u cilju da se dobiju objektivni rezultati.
Da bi se rezultati smatrali važećima, testovima mora pristupiti minimalno 85% uzorkovanih učenika. Ako zemlja nema stopu odaziva njihovi se rezultati ne zbrajaju u međunarodnu obradu. Stopa odaziva u Hrvatskoj je bila viša od 90%.
