Iako je odgovor njegovog hrvatskog kolege Gordana Jandrokovića bio prilično oštar, a oštre su bile i reakcije predsjednika RH Stjepana Mesića te premijera Ive Sanadera, Jeremić je iza te svoje izjave stao i po povratku u Beograd, u izjavi za RTS.
Pročitajte i ovo
Odbacio je oštre ocjene hrvatskih dužnosnika na njegovu izjavu da je Oluja bila najsuroviji primjer etničkog čišćenja te rekao da i sama hrvatska politika govori njemu u prilog.
Ove izjave neće mu pokvariti planove za ljetovanje jer, kako kaže, ionako na hrvatskom moru ne ljetuje od 1990. godine.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavio je i beogradskom "Blicu" od četvrtka kako bi u bilo kojoj situaciji ponovio da je akcija "Oluja" bila etničko čišćenje, te da je državni vrh Hrvatske neadekvatno reagirao na tu njegovu izjavu.
Kada sam u Zagrebu kazao da "dvije zemlje trebaju učiniti sve kako bi teške trenutke iz zajedničke prošlosti, koje uključuju i zločine u Vukovaru i etničko čišćenje četvrt milijuna Srba iz Hrvatske, ostavile u prošlosti, kako bi gradile zajedničku budućnost u Europskoj uniji", nisam imao nikakvo "ograničenje da stvari nazovem pravim imenom", jer je 250 tisuća Srba prije "Oluje" živjelo u Hrvatskoj, a sada ne živi, što govori da je došlo do etničkog čišćenja, rekao je Jeremić.
"Prema tome, 'počišćeni' su i to je jedna istina. To nekoga može boljeti, a osobno mislim da to najviše boli one koji više nisu u svojim kućama", kazao je Jeremić. Dodao je kako je bit njegove poruke bila da, unatoč tomu što je Hrvatska odlučila narušiti suverenitet i teritorijalni integritet Srbije priznajući Kosovo, dvije zemlje moraju naći načina i smoći snage da se okrenu zajedničkoj budućnosti u Europskoj uniji.
"To je jako uzbudilo hrvatske domaćine. Kada bih se našao na bilo kojem skupu gdje bi to bilo tema, ja se ne bih libio tako nešto ponovno reći, jer je to naprosto istina. Na kraju, hrvatska je država uhitila i izručila Antu Gotovinu Haaškom sudu da bi odgovarao, citiram optužnicu koja ga tereti, što je 'zajedno s drugima, uključujući tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Franju Tuđmana, sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je zajednički cilj bio prisilno i trajno uklanjanje Srba iz regije Krajine", rekao je Jeremić za "Blic".
Tisak: Sukob Jandrokovića i Jeremića probleme gurnuo u drugi plan
Sukob ministara vanjskih poslova Srbije i Hrvatske Vuka Jeremića i Gordana Jandrokovića na ministarskoj konferenciji Jadransko-jonske inicijative u Zagrebu ponovno je u prvi plan iznio različita tumačenja povijesnih prilika s kraja prošloga stoljeća, dok su konkretni problemi kao i teme koje povezuju dvije države pali u drugi plan, ustvrdili su sugovornici beogradske "Politike" od četvrtka.
Dužnosnik Pakta za stabilnost jugoistočne Europe i bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije Goran Svilanović kaže da će proći još mnogo godina dok dvije države dođu do zajedničke ocjene rata devedesetih godina, dodajući da takva situacija nije usamljen slučaj u diplomatskim odnosima zemalja.
"Najčešće, zemlje u takvim situacijama svoju diplomatsku komunikaciju usmjeravaju na teme koje ih zbližavaju. Međutim, naše odnose s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, kao i zemljama koje su priznale Kosovo, još dugo će opterećivati ove teme. Pametne diplomacije manje ističu ono što ih razdvaja od susjeda, a u prvi plan stavljaju ono što ih zbližava, kao i one probleme koje mogu riješiti", kaže Svilanović, dodajući da nesporazumi nisu zbog činjenica, već zbog konteksta u kojem su se ratovi vodili.
Direktorica beogradskog Historijskog arhiva Branka Prpa smatra da je je potrebna politička volja na obje strane za uspostavu dobrosusjedskih odnosa, ali i kako je činjenica da se i srpska i hrvatska elita bave više "terminima, a ne 'običnim ljudima' koji su ih delegirali radi riješavanja konkretnih problema".
"Viđenja povijesnih događaja nisu nepremostiv problem između dviju država i to uopće nije bitno za uspostavu dobrosusjedskih odnosa. Bitna je politička volja da se riješe konkretni problemi ljudi, ukoliko obje države žele biti dio europske kulture i to u humanističkom dijelu o poštovanju ljudskih prava. To je za mene bit, a ne političke razmirice, poput ove na konferenciji Jadransko-jonske inicijative, koje nam političari s obje strane plasiraju kao šarene balone u koje mi gledamo zanemarujući bit", kaže Branka Prpa. Ona smatra da bi političarima trebalo poručiti da "biraju izraze koje hoće, ali da riješe probleme", ističući povratak izbjeglica i status Srba u Hrvatskoj kao teme o kojima srpski i hrvatski diplomati nedovoljno raspravljaju. Suprotno tom stajalištu, Svilanović je naglasio da su Srbi u Hrvatskoj priznata nacionalna manjina i da su jedino u Hrvatskoj oni "relevantna politička manjina, koja sudjeluje u vlasti".
Direktorica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlosti "Dokumenta" Vesna Teršelić izjavila je za "Politiku" kako smatra da bi vlasti u Beogradu i u Zagrebu morale pokazati više interesa za utvrđivanje činjenica, budući da je jasno i očekivano da će imati različitu interpretaciju događaja, te da je i dalje pred tim zemljama pitanje preuzimanja odgovornosti, kao i obeštećenja žrtava.
