Irski ministar poljoprivrede Simon Coveney iznio je protekli tjedan u razgovoru sa skupinom bruxelleskih dopisnika, koji su pozvani u Dublin u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva, podatke da je irski sektor hrane i pića prošle godine ostvario izvoz od preko devet milijardi eura, što je dvije milijarde ili 28 posto više nego 2009. godine.
'Cilj nam je do kraja ovoga desetljeća povećati proizvodnju i izvoz za preko 40 posto', rekao je ministar ističući pri tome i ekološku stranu - razina ugljičnog dioksida koji emitiraju irski proizvođači mesa i mlijeka među najnižima je u Europi.
'Nije problem postići održivost poljoprivrede smanjivanjem proizvodnje, izazov je povećati proizvodnju na održiv način', rekao je ministar, iznoseći podatke da će sljedeća četiri desetljeća zbog povećanja stanovništva svijet morati povećati proizvodnju hrane za 70 posto unutar ograničenih prirodnih resursa i istodobno se boreći protiv klimatskih promjena smanjivanjem emisije stakleničkih plinova.
>> Sljedećih 6 mjeseci na čelu EU bit će Irska
Irska je broju stanovnika gotovo identična Hrvatskoj, dok je po površini Irska nešto veća (70.285 četvornih kilometara) od Hrvatske (56.542 četvorna kilometra). No, Hrvatska je, prema podacima Državnog statističkog zavoda za 2009. godinu izvezla hrane i pića u vrijednosti od nešto preko milijardu dolara, a uvezla milijardu i 672 milijuna dolara.
Irska je u Europsku uniju ušla 1. siječnja 1973. godine i to je, unatoč sadašnjoj financijskoj krizi, duboko promijenilo nekad siromašnu poljoprivrednu zemlju, čiji su stanovnici desetljećima odlazili u inozemstvo u potrazi za boljim životom. Irski su poljoprivrednici od 1973. do 2009. godine iz europskih poljoprivrednih fondova dobili skoro 46 milijardi eura.
Danas, Irska izvozi preko 85 posto svoje proizvodnje hrane i pića, najveći je izvoznik govedine na sjevernoj polutci, a 90 posto McDonaldsovih hamburgera potrošenih u Europi napravljeno je s irskom govedinom. Najjači dio poljoprivrede je proizvodnja mlijeka, a prosječni prihodi obiteljskih mliječnih farmi približili su se brojci od 70.000 eura godišnje.
U ukupnom irskom izvozu, hrana i piće sudjeluju s 9,8 posto, a u tom sektoru je zaposleno 7,5 posto od ukupno zaposlenih Iraca.
Prije 40 godina irski poljoprivrednici su u potpunosti ovisili od izvoza u Veliku Britaniju, koja je vodila politiku jeftine hrane, što je značilo i vrlo malu zaradu za proizvođače - samo 38 eura tjedno po sadašnjim cijenama. Članstvo u EU-u, posebice uvođenje jedinstvenog europskog tržišta 1993. godine, omogućilo je irskim poljoprivrednicima znatno veće tržište. Britanija je i danas ostala najveći uvoznik irske hrane, 41 posto irskog izvoza odlazi tamo, u kontinentalnu Europu odlazi 34 posto, a u ostatak svijeta 25 posto.
Prosječna veličina irskih farmi prema podacima iz 2010. godine iznosi 32,7 hektara, dok je u Hrvatskoj samo 2,4 hektara, pri čemu je 50 posto posjeda u Hrvatskoj manje od jednog hektara. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
