'Povećanje poreznog opterećenja rezultiralo je padom gospodarske aktivnosti, većom stopom nezaposlenosti, smanjenjem dohotka i potrošnje i depresijom. Rezultati mjera poticanja zapošljavanja su mizerni i minorni, zapravo nikakvi, jer su socijalnog, a ne ekonomskog karaktera. Samo povećanje gospodarske aktivnosti donosi zapošljavanje i gospodarski rast', kazao je Marić.
'Najave da će se tako prikupljen novac uložiti u zdravstveni sustav pokazuju da ne postoji ekonomski model i da će se očekivani, a izostali, rast investicija i BDP nadoknaditi novim porezom', ustvrdio je Marić. Po njegovim riječima svaki porezni sustav i model mora biti rezultat analize postojećeg stanja, strukture gospodarstva i makroekonomskih kretanja, što u Hrvatskoj nije slučaj.
'U Hrvatskoj je već premašena točka poreznog opterećenja, jer je samo ove godine šest milijardi kuna pretočeno u poreze i to ima drastične posljedice. Građani će zbog nemogućnosti plaćanja obveza prodavati nekretnine ispod cijene, kupovat će ih bogati i to će dovesti do još dubljeg raslojavanja hrvatskog društva', upozorio je Marić.
>> Porez na imovinu: Evo tko će plaćati, a tko ne!
'Potrebno je razlikovati kretanja u Hrvatskoj od onih u razvijenim zemljama, budući da su u nas ljudi kupovali nekretnine radi štednje koju se nastoji oporezovati, ali ne i štednju u bankama, dionicama, trezorskim zapisima. U Hrvatskoj 260 ljudi ima imovinu 260 milijardi kuna, što je veći od iznos od duga središnje države i to nije rezultat pravednog poreznog sustava', istaknuo je Marić.
'Porezni sustav mora biti pravedan, poticajan i stabilan i samo tako se mogu privući investicije, a ne u uvjetima nesigurnosti, nestabilnosti i povećane porezne presije očekivati ulaganje u Hrvatsku, i zato su nam negativni ekonomski rezultati. Situaciju treba mijenjati, ali ne novim većim porezima, nego sustavnom promjenom poreznog modela i podržavamo sve napore i sve što predloži koalicijska vlada na poreznom sustavu koji će ići u prilog gospodarskoj aktivnosti. No, ne možemo podržati nova poskupljenja i porezna opterećenja, jer će dovesti do još negativnijih posljedica', naglasio je Marić.
Upozorio je da se svi promašaji i loše odluke prebacuju na poskupljenje energenata i najosnovnijih životnih potreba, a nesposobnost u vođenju državnih poduzeća i neracionalnosti se prebacuju na teret najugroženijih.
'Iz krize ne možemo izići selektivnom poreznom politikom, budući da Hrvatska nije prepoznala promjene u strukturi gospodarstva, jer je financijska imovina u Hrvatskoj u posljednjih deset godina narasla četiri puta, bruto domaći proizvod manje od dvostruko. Na tu promjenu uopće nije reagirala porezna politika i financijski sektor u Hrvatskoj je jedini od svih država u Europskoj uniji ostao netaknut u uvjetima krize i Hrvatska mu je postala 'porezna oaza', dok se sve drugo porezno opterećuje', rekao je Marić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
