Neuobičajeno oštro Juncker je optužio Tsiprasa da iskrivljuje prijedloge međunarodnih kreditora za sporazum novac-za-reforme te da odugovlači s ponudom alternative.
Pročitajte i ovo
Pozvao je Atenu da svoje ideje stavi na stol brzo kako bi omogućila da se razgovori nastave na rubu summita EU-Latinska Amerika u srijedu u Bruxellesu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da su ona, Juncker i francuski predsjednik Francois Hollande informirali čelnike G7 skupine sedam industrijski najrazvijenih zemalja koji su se sastali u dvorcu Elmau u Bavarskoj o pregovorima o grčkom dugu.
"Ne bismo mogli reći da je problem riješen", rekla je ona televiziji ZDF, dodajući kako još treba dosta raditi te da "nismo još došli do cilja".
Tsipras: Grčka ne pristaje na apsurdne prijedloge vjerovnika
U Ateni je vladin dužnosnik rekao kako Grčka želi nastaviti pregovore "na političkoj razini" kako bi došla do suglasnosti s zajmodavcima. Međutim, eurozona i Međunarodni monetarni fond su jasno stavili do znanja da se prvo moraju usuglasiti brojke na tehničkim pregovorima prije nego može doći do političkog dogovora.
Očekivalo se da će se Tsipras vratiti u Bruxelles prošlog petka kako bi nastavio pregovore. On je međutim, suočen s otporom prijedlogu kreditora u svojoj stranci Siriza, umjesto toga otišao u parlament u Ateni i osudio ponudu kao "apsurdnu".
Juncker ga je skoro optužio za dvoličnost.
"Nemam osobnih problema a Aleksisom Tsiprasom, naprotiv. On je bio moj prijatelj, on jeste moj prijatelj. Ali prijateljstvo kako bi se održalo mora imati neki minimum pravila", rekao je na tiskovnoj konferenciji na summitu G7.
Upitan kada je zadnja šansa za Grčku da postigne dogovor i dobije hitno potrebna preostala sredstva od 7,2 milijarda eura iz programa financijske pomoći od 240 milijarda eura Juncker je rekao: "Sasvim sigurno će biti rok".
Nije spominjao datum, ali dužnosnici EU-a su rekli da je sporazum potreban ovaj tjedan kako bi dao vremena da ministri i parlamenti odobre isplatu sredstava prije nego programu istekne rok krajem lipnja.
Jedan je dužnosnik EU-a rekao kako je šef Komisije u subotu odbio primiti telefonski poziv Tsiprasa kako bi pokazao svoje nezadovoljstvo. Juncker je potvrdio da ga je Tsipras pokušao nazvati ali je rekao kako je prvo želio dobiti i proučiti grčki protuprijedlog prije nego ponovno razgovara s njim.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, koji predsjeda summitima EU-a, kritizirao je žučljivu retoriku ljevičarskog grčkog premijera protiv europskih zajmodavaca i MMF-a.
"Ako netko kaže posudit ću ti novac ali mi ga molim te vrati u budućnosti, ta osoba nije okrutni pljačkaš i nije istina da su dužnici uvijek moralni a kreditori uvijek nemoralni", rekao je Tusk novinarima.
O smanjenju mirovina se može pregovarati
Juncker je rekao kako je jasno kazao Tsiprasu prošli tjedan da su pojedine točke kojima se Grčka protivi poput zahtjeva da se ukine dodatak za najsiromašnije umirovljenike otvorene za pregovore ako Atena predloži alternative koje će donijeti jednaki iznos ušteda.
"Nije rekao parlamentu da smo se već pozabavili tom temom", rekao je šef Komisije.
Zasada nije bilo reakcije iz Tsiprasova ureda na kritike čelnika EU-a ali je ministar financija Janis Varufakis nastavio napade protiv grčkih kreditora u blogu u nedjelju.
"Još štednje se traži od gospodarstva koje je na koljenima, zemlji koja je podnijela više štednje nego ijedna druga u doba mira", napisao je.
"Nema ponude za olakšavanje duga. Nema plana za jačanje ulaganja. A sigurno zasada nema ni 'Govora nade' za ovaj pali narod", rekao je Varufakis.
Pozvao je kancelarku Merkel da se obrati Grcima kako bi signalizirala da je Europa spremna učiniti kraj zahtjevima za štednjom kao što je američki državni tajnik James F. Byrnes pružio nadu Nijemcima u proslavljenom govoru 1946. nakon Drugog svjetskog rata.
Istraživanja javnoga mišljenja pokazuju da tri četvrtine Grka želi ostati u eurozoni a većina želi da vlada postigne dogovor sa zajmodavcima čak iako bi to značilo još više žrtava.
Juncker je rekao kako i dalje isključuje mogućnost da Grčka izađe iz eurozone ali je upozorio kako ne misli da može izvući "zeca iz šešira" da to spriječi ukoliko Grčka nije spremna sama učiniti napor.
Junckera se smatra visokim dužnosnikom EU-a najnaklonjenijeg Grčkoj i njegovo javno pokazivanje gnjeva pokazuje koliko je daleko Atena otišla u otuđivanju ono malo saveznika koje ima u EU-u.
Jedan od tvrdolinijaša u eurozoni, slovački ministar financija Peter Kazimir rekao je da je grčka vlada dobila izbore dajući obećanja koja ne može ispuniti.
"Zemlje eurozone nastoje zadržati ih u eurozoni ali ne po bilo koju cijenu", rekao je. "Moraju se pokoriti, nastaviti s programom".
Grčki zahtjev za olakšavanjem duga nailazi na skepticizam eurozone
Grčka želi restrukturirati svoj golemi javni dug kroz jeftinije financiranje, duže dospijeće, otpis dijela glavnice i pretvaranje dijela duga u trajne ili na BDP vezane obveznice, ali ovi planovi zasada nemaju potporu u eurozoni.
Grčka je vlada objavila ideje o tome kako restrukturirati dug koji iznosi 175 posto bruto domaćeg proizvoda u dva dokumenta koje je prošli tjedan predala svojim kreditorima.
Restrukturiranje je jedan od glavnih zahtjeva Grčke u pregovorima s kreditorima o novom financiranju ali do sada Atena nije objasnila što pod tim podrazumijeva.
Eurozona koja drži većinu grčkoga duga ne želi niti započeti raspravljati bilo kakvo olakšavanje duga prije nago Grčka provede reforme obećane u zamjenu za novac koji je već dobila, o čemu su pregovori u slijepoj ulici.
Eurozona je otvorenio odbacila bilo kakav otpis glavnice mada vlade razmatraju daljnje produljenje dospijeća postojećih zajmova.
Grčki je pristup dvosmislen, a dva dokumenta su predstavila različite planove, jedan ambiciozniji od drugoga.
Dokument od sedam stranica "Okončanje grčke krize" do kojega je došao The Financial Times, ide dalje od dokumenta od 47 stranica naslovljenog "Sporazum o gospodarskoj politici, reforme u periodu 2015-2020" koji je prošli tjedan objavio njemački Der Tagesspiegel.
U duljem dokumentu Atena ne traži otpis za bilo koji postojeći zajam i čak niti produljenje njihova dospijeća.
Umjesto toga smjera korištenju jeftinijih zajmova iz kriznog fonda eurozone ESM-a kako bi otkupila 27 milijarda eura svojih najskupljih obveznica koje drži Europska središnja banka, ostvarujući povoljnije uvjete duga.
Osim toga želi ranije otplatiti polovicu od 20 milijarda eura koje grčka duguje Međunarodnom monetarnom fondu do kraja ožujka 2016. jer su MMF-ovi krediti skuplji od novca iz fonda eurozone za financijsku pomoć.
Kraći dokument pokazuje mnogo ambiciozniji plan. Dodatno na planove za refinanciranje duga koji drže ECB i MMF on predlaže pretvaranje 53 milijarda eura bilateralnih zajmova danih Grčkoj u okviru prve financijske pomoći u trajne obveznice s godišnjom kamatom od 2-2,5 posto.
Ako bi trajna obveznica bila politički neprihvatljiva jer pretpostavlja da glavnica ne bi bila nikad vraćena, moglo bi dospijeće biti produljeno na 100 godina s "minimalnom" glavnicom koja bi bila vraćena po dospijeću.
Još jedna mogućnost bila bi pretvoriti ove zajmove koji sada donose kamatu od 6-mjesečnog EURIBOR-a plus 0,5 posto u obveznice čija bi kamata bila vezana na rast grčkog BDP-a a vraćanje duga bi bilo automatski obustavljeno ako bi rast bio prenizak.
U najspornijem preijdlogu dokument poziva na postupni otpis polovice zajmova danih Grčkoj iz kriznog fonda eurozone EFSF koji sada iznose 131 milijardu euru, ali bi mogli dosegnuti skoro 144 milijarda kod ukupne isplate.
Dospijeće preostalih zajmova moglo bi se produljiti na prosječnih 50 godina sa sadašnjih 31 godinu.
Reakcija kreditora na to je hladnu uz isticanje da se o pitanju duga može razgovarati tek kada Grčka dovrši provedbu reforma koje je obećala.
"Zajmovi EU-a Grčkoj su tako jeftini, dugi i s dugim peridom počeka da teško da postoji potreba za restrukturiranjem", rekao je jedan visoki dužnosnik EU-a.
Dužnosnik je rekao da su pogodni uvjeti, uključujući 10-godišnji moratorij na plaćanje kamata na EFSF zajmove, jednaki transferu od najmanje 8-9 milijarda eura godišnje iz drugih zemalja eurozone Grčkoj.
"To je jednako 5 posto grčkog BDP-a. Povrh toga proračun EU-a nudi strukturne, kohezijske i poljoprivredne fondove koji su jednaki 3 posto grčkog BDP-a godišnje u izravnim transferima. To je veoma velikodušno", rekao je dužnosnik. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
