U oštrom govoru pred parlamentom, Cipras je rekao da je prijedlog, koji je Atena predstavila ranije ovoga tjedna, jedina realna osnova za dogovor s vjerovnicima. "Prijedlozi koje su iznijeli vjerovnici su nerealni", kazao je Cipras. "Grčka vlada ne može pristati na apsurdne prijedloge."
Pročitajte i ovo
Novi dugovi se gomilaju
Grčka se do 20. kolovoza želi dogovoriti o novom zajmu
Grčka kalvarija
Merkel priznala: Ispoštovanje dogovora će biti teško za Grke, a Grexit bi značio kaos
Unatoč tome, Grčka je više nego ikada bliže sporazumu budući da prijedlog Atene uzima u obzir potrebe vjerovnika. Gotovo polovica Grka želi da Cipras prihvati prijedlog međunarodnih vjerovnika, dok 35 posto vjeruje da ga treba odbaciti, pokazalo je ispitivanje javnog mišljenja objavljeno u petak.
Ministri radikalno lijeve vlade koja je izbore dobila obećanjima da će zaštititi narod od drakonskih rezova, izjavili su ranije u petak da Atena ne može prihvatiti zadnje prijedloge reforme kojima joj međunarodni vjerovnici uvjetuju isplatu zadnje tranše zajma.
Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u četvrtak grčkoj vladi da sve četiri rate zajma koje na naplatu dospijevaju u lipnju, a prva je trebala biti plaćena u petak, podmiri u samo jednoj isplati 30. lipnja, u ukupnoj svoti od 1,6 milijarde eura.
Službena Atena odbacila je teške rezove kojima Europska unija i MMF uvjetuju isplatu te zadnje tranše. Ti su uvjeti smanjenje novca za mirovine za 1 postotak BDP-a i povećanje dviju stopa PDV-a kako bi se povećao prihod za 1,8 milijardi eura, ukidanje potpora osobama s najnižim mirovinama do kraja godine čime bi se uštedjelo oko 800 milijuna eura, zatim smanjenje subvencija za gorivo, povećanje doprinosa građana za zdravstveno osiguranje i privatizacija brojnih velikih tvrtki u državnom vlasništvu.
Stranka Siriza dobila je izbore početkom godine na obećanju da se mirovine neće više smanjivati, da će vratiti kolektivna pregovaračka prava i minimalnu plaću na razine od prije krize.
Grčka duguje ukupno oko 320 milijarda eura, od kojih oko 65 posto MMF-u i zemljama eurozone, a 8,7 posto Europskoj središnjoj banci. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook