Ukrajina je blizu ratu, upozorio je u utorak njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u razgovoru za europske novine El Pais, Le Monde, La Republica i Gazeta Wyborcza.
Deseci ljudi poginuli su u ponedjeljak u sukobima ukrajinskih snaga i ruskih pobunjenika oko Slovjanska, nakon što je više desetaka ljudi prošli tjedan izgubilo živote u sukobima u Odesi.
'Krvave slike iz Odese su nam pokazale da smo tek nekoliko koraka od vojnog sučeljavanja', kazao je Steinmeier, dodavši da je sukob eskalirao na način 'za koji prije malo vremena ne bismo vjerovali da je moguć'.
Ministar je ponovio da njemačka vlada smatra Krim dijelom Ukrajine, ali da to područje u stvari kontrolira Rusija. Steinmeier je u ponedjeljak kasno navečer izrazio bojazan da niti Rusija niti Ukrajina mogu kontrolorati svoje snage na terenu.
'Uvjeren sam da se suočavamo sa situacijom koja je poprimila svoju vlastitu dinamiku. U istočnoj Ukrajini operiraju skupine koje ne slušaju niti Kijev niti Moskvu', kazao je šef njemačke diplomacije.
Njemačka je potvrdila da zagovora nove diplomatske razgovore u Ženevi između Rusije, Ukrajine, EU-a i SAD-a te da i dalje podržava sporazum postignut u travnju koji poziva sve strane da polože oružje.
Ankete u istočnoj Ukrajini pokazuju da velika većina tamošnjih stanovnika od Kijeva traži više autonomije, ali da tek manjina želi pridruženje Rusiji. Raspoloženje je, međutim, sa sukobima u Odesi i Slovjanski postalo zloćudnije. Gomile pale ukrajinske zastave i govore da se došlo do 'točke bez povratka'.
I dok Ukrajina klizi prema građanskom ratu, obje strane danas zakapaju svoje mrtve i međusobno se optužuju za cijepanje države.
Utorak je zasad miran na istoku i jugu Ukrajine, ali je nekoliko proteklih smrtonosnih dana sukoba približilo zemlju građanskom ratu, očvrsnulo suprostavljene pozicije i ostavilo malo prostora za mirno rješenje.
'Više od 30 separatista ubijeno u Slavnjansku'
U Kramatorsku, gradiću na istoku u rukama separatista, lijes 21-godišnje medicinske sestre Julije Izotove nošen je do mjesne crkve ulicama premreženim barikadama od guma i srušenih stabala. U crkvi svetog trojstva sedmorica svećenika predvodila su molitvu za mladu ženu, ubijenu mecima velikog kalibra. Mještani su uvjereni da su to meci ukrajinskih snaga koje su pokušale napad na grad.
U Odesi, donedavno mirnoj, multietničkoj luci na Crnom moru, gdje je 40 ljudi ubijeno u nasilju u petak, najkrvavijem danu otkako je u veljači svrgnut Viktor Janukovič, nosači su nosili otvoreni lijes Andrija Birjukova (35), ukrajinskog domoljuba stradalog u nasilju koje je izbilo kada su proruski simpatizeri napali ukrajinsku povorku naoružani pištoljima, lancima i sjekirama, a tragično završilo podmetnutim paležom u zgradi sindikata s desecima mrtvih.
Posljednjih nekoliko dana vladine snage pojačale su ofenzivu na istoku, gdje separatisti zasad uglavnom čvrsto brane svoje pozicije, posebice u svom glavnom uporištu Slovjansku.
Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov kazao je da je najmanje 30 separatista ubijeno u sukobima, ali za to nema neovisne potvrde. Pobunjenici, pak, tvrde da imaju samo četiri mrtva i da su srušili tri ukrajinska vojna helikoptera.
Ukrajinska kriza dovela je do konfrontacije Moskve i Zapada neviđene od najcrnjih dana Hladnog rata. Otkako je u Ukrajini svrgnut Janukovič, a na vlast zasjela proeuropska vlada, ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je višedesetljetna diplomatska postignuća i proglasio da Moskva ima pravo intervenirati u zaštiti govornika ruskog jezika na istoku Ukrajine.
U ožujku je Rusija anektirala Krim, a u tjednima koji su slijedili naoružani separatisti preuzeli su kontrolu nad većim dijelom regije Donbas, u kojoj živi 15 posto ukrajinske populacije i nalazi se trećina industrije.
'Rusija zvuči kao da se iznova bori u Drugom svjetskom ratu'
Rusi su razmjestili tisuće vojnika na istočnoj ukrajinskoj granici, a nasilje u Odesi pokazuje da se sukob širi izvan tradicionalnih granica istoka i juga.
Zapadne zemlje tvrde da Rusija svojom propagandom kampanjom u kojoj ukrajinske vlasti etiketira kao fašiste potiče i usmjerava pobunu na istoku. 'Rusija zvuči kao da se iznova bori u Drugom svjetskom ratu. Svuda je fašizam, svuda su neprijatelji. Mobiliziraju se duhovi prošlosti', rekao je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.
Gnjev Zapada, međutim, zasad nije pretočen u neki konkretan potez. SAD i EU uveli su simbolične sankcije, usmjerene na mala poduzeća i pojedince. NATO je jasno dao do znanja da neće ratovati za Ukrajinu i samo pojačava snage na svojim istočnim granicama za slučaj obrane. Zapovjednik NATO-a, američki general Philip Breedlove smatra da je Rusija poslala pripadnike svojih specijalnih snaga u Ukrajinu i da može ostvariti svoje ciljeve bez konvencionalne invazije.
Zapadni čelnici zaprijetili su ozbiljnijim sankcijama Rusiji ako se bude miješala u predsjedničke izbore 25. svibnja i sva je njihova diplomacija usredotočena na taj datum. 'Ako se izbori ne održe bit će kaos i rizik od građanskog rata. Rusi, Vladimir Putin, u ovom trenutku ne žele održavanje tih izbora. Moramo ih razuvjeriti', kazao je francuski predsjednik Francois Hollande.
Petro Porošenko, najveći favorit na izborima, naglasio je da se glasovanje mora održati unatoč nemirima. 'Nadamo se da ćemo završiti protuterorističku operaciju do izbora. Ako ne uspijemo, okružit ćemo ta mjesta i nećemo im dopustiti uplitanje u izbore', kazao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
