Obavijesti Video Pretražite Navigacija
65. skupština UN-a

'Cilj je premostiti jazove u borbi protiv gladi i smrtnosti djece

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku počelo je 65. godišnje zasjedanje Opće skupštine UN-a, u čijem će središtu biti ostvarivanje Milenijskih ciljeva razvoja, reforma UN-a i promicanje ekološki održivog gospodarskog razvitka.

Za novog predsjednika Opće skupštine UN-a izabran je bivši švicarski ministar vanjskih poslova Joseph Deiss, koji je uvodnoj riječi istaknuo da su Milenijski ciljevi razvoja (MDG) 'unutar našeg dosega', unatoč nedavne globalne gospodarske krize. 'Konkretno, mi moramo premostiti jazove u borbi protiv gladi, smrtnosti djece i za zdravlje majki,' rekao je. 'To je moguće. Naš rad u narednih tjedan dana mora rezultirati iskrenom predanošću i pravim planom djelovanja, kako bi dostigli ambiciozan cilj koji si je međunarodna zajednica postavila 2000.', dodao je.

Pročitajte i ovo Aleksandar Vučić suočavanje s istinom Vučić u UN-u pozvao na glasanje protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici: "Ne samo da neće dovesti do mira..." Mahmud Abas, predsjednik Palestinske samouprave Još veća nestabilnost u regiji Palestinske vlasti "preispitat će odnos" sa SAD-om nakon veta u UN-u

U okviru zasjedanja Opće skupštine UN, od 20. do 22. rujna održat će se plenarna sjednica o Milenijskim razvojnim ciljevima, na kojoj će prvog dana govoriti i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Rasprava na Općoj skupštini održat će se od 23. do 25. rujna, te od 27. do 30. rujna, a govor hrvatske premijerke Jadranke Kosor na skupu, zakazan je za 27. rujna. Joseph Deiss u utorak je pozvao na napore da se UN i 192 zemalja članica Opće skupštine ponovo dovedu u središte globalnog upravljanja.

'Izazovi s kojima se danas suočavamo stekli su globalnu dimenziju i zahtijevaju globalna rješenja. Naše akcije moraju imati širok legitimitet i biti rezultat procesa uključenja. Moramo unaprijediti mehanizme za informiranje, savjetovanje i suradnju između UN-a i drugih protagonista i alata globalnog upravljanja', istakao je Deiss. Članice Skupštine pozvao je na odlučnu akciju prema unutarnjim reformama UN-a, posebno 'reformi Vijeća sigurnosti UN-a'.

Ostala institucionalnih pitanja tijekom 65. sjednice bit će analiza rada Vijeća za ljudska prava i Komisije za izgradnju mira, najavio je Deiss. On je naglasio potrebu za promicanjem održivog razvoja, rekavši da su klimatske promjene, opasnosti od prirodnih katastrofa i prijetnje bioraznolikosti neki od izazova u očuvanju okoliša, koji utječu na sve države i zahtijevaju napor od svih zemalja. 'Zeleno gospodarstvo je prilika da se osigura održivi razvoj za dobrobit našeg planeta, nas samih, naše djece i naših unuka', kazao je Deiss.

Tijekom godišnjeg okupljanja državnika na East Riveru održat će se i sastanak na visokoj razini o bioraznolikosti. Predsjednik 64. Opće skupštine UN, Libijac Ali Treki, prethodno je zaključio njezin rad, navodeći među ostvarenim uspjesima i usuglašavanje zaključnog dokumenta predstojećeg sastanka na visokoj razini o Milenijskim ciljevima razvoja.

Poraz Europske unije

Europska unija u utorak je pretrpjela poraz u svom nastojanju da Opća skupština UN-a omogući njezinom predsjedniku Hermanu Van Rompuyu i visokoj predstavnici za vanjsku politiku Catherine Ashton, da govore u ime 27-članog bloka. Nakon duge rasprave, 192 članica UN-a odlučilo je sa 76 glasova za, 71 protiv i 26 suzdržanih da odgode razmatranje rezolucije koju je predložila EU. Dokumentom bi se ovlastili novi čelnici EU-a da govore u ime Unije, počev od 65. zasjedanje Opće skupštine UN-a na otvaranju rasprave u utorak poslijepodne.

Predložena rezolucija EU-a bio je posljednji predmet na dnevnom redu 64. zasjedanju Opće skupštine, a to će se pitanje ponovno otvoriti tijekom 65. zasjedanja, koje će trajati do rujna 2011.

>> Opća skupština UN-a konsenzusom prihvatila rezoluciju o Kosovu

Belgijski veleposlanik pri UN-u Jan Grauls zatražio je prihvaćanje rezolucije, rekavši da bi skupština trebala odgovoriti pozitivno na Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu u prosincu 2009. s ciljem da Uniji osigurava veći utjecaj u svjetskim poslovima. No karipske, afričke i neke druge zemlje, uključujući Iran i Venezuelu, prigovorile su prijedlogu rezolucije, navodeći kako bi to moglo dati Europskoj uniji veću težinu u Općoj skupštini, dok njihove regionalne skupine ne bi imale sličnu zastupljenost. (Hina)

 

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene