456528
456528
456528
456528
456528

KAKO JE TRUMP POBIJEDIO NA IZBORIMA Osveta bijelaca iz američke radničke klase

  • , 10.11.2016., 14:45
  • Autor:
  • komentara

Američki izbori 2016. godine bili su među najmanje predvidivima dosad: Donald Trump, kojemu u početku nisu davane prevelike šanse, uspio je na krilima radničke klase stići do Bijele kuće

 
 
 
 
Donald Trump i radnici (Foto: AFP/collage)
Donald Trump i radnici (Foto: AFP/collage)

Američki izbori 2016. godine kao pobjednika su iznjedrili kandidata kojemu na početku predsjedničke utrke nitko nije davao prevelike šanse. Donald Trump do pobjede je došao nošen glasovima bijelaca iz američke radničke klase, nižeg obrazovanja i starijih od 45 godina, kako su pokazale izlazne ankete.

Procvat nove industrije u gradovima, koja nije utemeljena na rudnicima i tvornicama, u drugi je plan potisnuo obične radnike bez fakultetskih diploma, koji na ubrzanom, globalizaciji okrenutom tržištu više nisu bili toliko konkurentni. Zbog te se činjenice u ovom sloju američkog društva razvio jaki pesimizam.

Ta je frustracija pomogla Donaldu Trumpu da bude izabran za novog vođu najveće sile zapadnog svijeta. Bio je to svojevrsni revolt radničke klase bijelaca, koji su osjećali kako u vlastitoj zemlji imaju sve manje političke snage.

Oni su glasujući za Trumpa pokazali kako više ne žele podupirati dosadašnju politiku obiju velikih stranaka, a koja je bila usredotočena na gospodarske odnose s inozemstvom i podržavala priljev velikog broja stranih radnika. Također, odluka ovih birača odraz je rastuće nejednakosti i ekonomske dislociranosti koja je obilježila američku ekonomiju u ovom stoljeću.

Pojas hrđe kao prekretnica

Bijeli Amerikanci i Amerikanke bez fakultetskih diploma činili su više od trećine Trumpovih birača na američkim izborima 2016. godine. Oni su temelj njegove pobjede u Pojasu hrđe (Rust Belt), znanom još i kao Tvornički pojas, koji obuhvaća sjeveroistočne i srednjoatlantske države SAD-a te istočni dio američkog Srednjeg zapada, koje su u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća bile pogođene deindustrijalizacijom.

Ovi su birači ovakvom odlukom na izborima istovremeno izrazili i duboku rasnu i kulturalnu tjeskobu. Nerijetko su oštrog stava da ilegalni migranti trebaju biti deportirani, ali po anketama važnije je za njihovu odluku bilo duboko neprijateljstvo prema dosadašnjoj vlasti u Washingtonu, kao i ekonomski problemi.

Polovica tih birača istaknula je kako je gospodarstvo bilo presudno za odluku kome će dati svoj glas na izborima, a većina ih je pritom isticala da jačanje međunarodne trgovine s drugim zemljama ukida radna mjesta u Americi. Te frustracije imaju duboke korijene. Od 1975. do 2014. godine, po podacima Centra za proračun i političke prioritete, muškarci bijelci bez sveučilišne diplome bilježe pad osobnih prihoda za čak 20 posto, piše Washington Post.

Iako su lani zbog oporavka američkog gospodarstva njihovi prihodi porasli za respektabilnih 6 posto, to nije bilo dovoljno da ublaži njihovo ogorčenje. U isto su vrijeme, naime, gledali kako se bogati u njihovoj zemlji sve više bogate. Gradovi kao što su San Francisco, Boston i Washington stvarali su sve više radnih mjesta, kojima oni iz manjih, ruralnih sredina nisu imali pristup.

Obećanja bez pokrića

Trump im je stoga obećao obnovu stare industrijske ekonomije reprogramiranjem međunarodnih trgovinskih sporazuma i mijenjanjem carina na uvoz te deportiranjem imigranata, koje oni smatraju konkurencijom. Obećao im je i brzi gospodarski rast putem smanjenja poreza, deregulacije i jačanja eksploatacije ruda i fosilnih goriva.

No, mnogi ekonomisti, uključujući i neke iz redova konzervativnih političkih snaga, smatraju da te mjere neće poboljšati položaj radničke klase te ističu kako on ignorira više ključnih pitanja, kao što je potreba za poboljšanjem edukacije radnika ili mjere kojima bi se oni potaknuli da se zaposle u regijama u kojima vlada veća potražnja za radnom snagom.

Abby McCloskey, ekonomistica specijalizirana za srednju klasu, kazala je kako to najviše razočarava kod američkih izbora 2016. godine. Navela je i kako je Trump cijelo vrijeme isticao kako je cijeli sustav ciljano okrenut protiv radničke klase, a sve ne bi li se domogao što više glasova birača iz ove skupine.

Najveći problem koji je Trump uspio riješiti na svom putu prema Bijeloj kući bilo je kako dobiti i određenu podršku visokoobrazovanih bijelaca, malu, ali važnu, a da mu to birači iz manje obrazovane radničke klase ne zamjere i kazne ga. U tome je na koncu i uspio, i upravo ga je to lansiralo na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se