Međutim i u slučaju angažiranja zatvorenika dužan je ponovno se konzultirati s upravom Zavoda. Napustiti zatvorske ćelije udahnuti svježeg zraka, nakon dugo vremena uraditi nešto korisno, zatvorenicima iznimna je sreća.
Pročitajte i ovo
>> Zatvor u Zenici: Budući dom Branimira Glavaša
Vlasnik vinograda za ugovoreni posao s kažnjenicima izdvojiti će oko 120 kuna dnevno, od čega u džep zatvorenika odlazi tek 25 posto ili 30-tak kuna. Ostatak odlazi zatvorskom sustavu. Radnike sa Zavoda za zapošljavanje platio bi oko 300 kuna. Radili bi dan ili dva nakon čega bi ih uz objašnjenje kako ne znaju ili ne žele raditi-otpustio. Očigledno je da je kažnjenička radna snaga puno jeftinija.
'Od Nove godine pokušavam zaposliti radnike, ali na 2-3 naša obraćanja nismo dobili adekvatnu radnu snagu', kaže nam Zdravko Kursan, vlasnik vinograda.
'Bitno je da se radi'
Ako radnici sa Zavoda ne znaju ili ne žele raditi, na istom je mjestu poslodavac obvezan - potražiti druge i platiti ih po pripadajućoj dnevnici. 'Ako trebate nešto, a nemate radnika morate se obratiti na pravu adresu, a prava adresa je Hrvatsko zavod za zapošljavanje', objašnjava Luka Petrina, ravnatelj šibenske ispostave HZZ-a.
No vlasnik vinograda nije došao ponovno na Zavod nego se dosjetio kažnjenika. 'Vjerujte mi nemam pojma je li jeftinije li nije. Meni je sve to u drugom planu, bitno je da se radi', naglašava Kursan.
Ipak, na svojim će zatvorenicima koji rade na privatnom posjedu uzgajivača grožđa dobro zaraditi – Zatvor.
'Zakon o izvršenju kazne omogućio je da zatvorenik može raditi izvan zatvora temeljem ugovora kojeg sklapaju zatvor i poslodavac', objašnjava upravitelj šibenskog zatvora Josip Višić.
Ništa sporno za upravitelja zatvora. Tek dokaz kako se i kad imate radnu snagu lišenu slobode itekako uspješno može uključiti u tržišnu utakmicu.
